Pogodno vrijeme i izuzetno niske temperature omogućili su da Varaždin dobije površinu za klizanje.
8.1.1971. Otvoreno je klizalište na školskom rukometnom igralištu
sadašnje II. osnovne škole, a tadašnjih škola ‘Ratimir
Herceg’ i ‘Božena Slukan’. Pogodno
vrijeme i izuzetno niske temperature (4. siječnja 1971.
zabilježena je temperatura od -22°C) omogućili su da Varaždin
dobije površinu za klizanje. Ledenu površinu pripremio je
Omladinski hokej klub “Varaždin”.
Grad Novi Marof nastao je uz dvorac kojeg je oko 1776.
godine sagradio grof Ljudevit Erdödy. Njegov otac, grof
Đuro Erdödy, već je ranije ispod sela Ključa uz rijeku Bednju
sagradio jednokatni dvorac, ali zbog čestih poplava i brojnih
komaraca, Erdödijevi su napustili tu građevinu i odlučili na
obližnjem brežuljku sagraditi svoj dom – Novi majur. Jednokatni
dvorac u obliku četverokuta sagrađen je u kasnobaroknom
klasicističkom stilu.
Naselje Novi Marof uz dvorac u početku se sporo razvijalo pa je
1857. godine ovdje živjelo samo devetnaest stanovnika. Do rasta
je došlo 1886. godine kada je sagrađena željeznička pruga
Varaždin-Zagreb i Novi Marof postao središte općine, kotarskog
suda, oružničke postaje i pošte. Te je godine u Novom Marofu bilo
trinaest kuća i 140 stanovnika. Godine 1926. u Erdödijevom dvorcu
otvoreno je Državno lječilište za plućne bolesti. Naselje Novi
Marof proglašeno je gradom 1997. godine.
~~~
U 15. i 16. stoljeću za vrijeme stalnih prodora turske vojske
prema srednjoj Europi, kao jedan od glavnih obrambenih gradova,
Varaždin je bio zaštićen čvrstim bedemima i okružen
opkopima s vodom. Jednako tako bila je zaštićena i
starogradska tvrđava, plemićko sjedište varaždinskog župana.
Nestankom ratnih opasnosti početkom 19. stoljeća počelo je
rušenje bedema i zatrpavanje grabišta, a radovi su trajali
tridesetak godina. Bedemi oko starogradske tvrđave nisu srušeni
niti održavani pa je 1919. godine bilo pokušaja da se zapuštene
zidine uklone, prostor sravni s ostalim terenom.
Međutim, Varaždinci su se pobunili protiv takvih namjera, a
gradsko poglavarstvo angažiralo je vrtlara iz Njemačke koji je
napravio plan uređenja bedema. Do zatrpavanja blatnih jama,
uređivanja zemljišta, sadnje drveća i grmlja, sijanja trave došlo
je tek 1937. i 1938. godine. Od tada je popularna Bašća omiljeno
sastajalište mladih i jedan od najljepših parkova u gradu.