Bio je predsjednik upravnog odbora Matice Hrvatske u Varaždinu.

30.10.1909. Rođen je Božidar Vančik, lingvista, esperantista, pjesnik, kulturni djelatnik enciklopedijskog znanja, pravnik. Bio je predsjednik upravnog odbora Matice Hrvatske u Varaždinu, predsjednik narodnog sveučilišta, urednik esperantskih listova i jedan od najznačajnijih pjesnika na esperantu čiji su stihovi ušli u svjetske antologije. Božidar Vančik dao je izuzetan doprinos proučavanju hrvatskog jezika a svoja lingvistička istraživanja objavljivao je u časopisu 'Bilten interstena' i u 'Hrvatskom književnom listu' rubrici 'Jezična zrna'. Otkrivajući razlike između hrvatskog i srpskog književnog jezika pronašao je da se, citiramo : '…razlike sastoje od oko 10000 riječi, od oko 85 glasovnih zakona i preko 200 pravila tvorbe riječi i od stanovitog broja sintakse, deklinacije i konjugacije…' Božidar Vančik umro je 1970.godine.

30.10.1979. U Galeriji slika Varaždin otvorena je izložba dječjih likovnih radova. Tu zanimljivu izložbu organizirala je Varaždinska industrija svile, konfekcije i kišobrana u povodu 50-te godišnjice svojega postojanja. U Galeriji slika bili su izloženi najbolji radovi učenika osnovnih škola s područja varaždinske općine.  Veliki broj posjetitelja se sa zadovoljstvom upoznao s maštovitošću i početcima likovnog stvaralaštva mladih. 

30.10.1985. U Galeriji slika otvorena je izložba 'Ženski kostim 19. stoljeća'. Namjena ove izložbe bila je prikazati razvoj odijevanja pripadnica građanskih i djelomice plemićkih slojeva prošlog stoljeća na primjercima iz muzejskog fundusa. Prezentirana odjeća, predmeti modnog pribora i raznih dodataka koji su bili u uporabi ondašnjih dana, dopunjeni su ženskim portretima sa starih fotografija izvađenih iz već požutjelih albuma. Pomalo ukočeni likovi što su promatrali s fotografija, svečano odjeveni i urešeni ponekim modnim detaljem ili simbolom svog društvenog statusa svojom dokumentarnošću bili su sjajna dopuna u prikazu pojedinog modnog trenutka ili detalja. 

Na javnim prostorima u Varaždinu nalazi se nekoliko umjetničkih skulptura od kojih je najpoznatiji brončani kip Grgura Ninskog na Franjevačkom trgu, djelo slavnog kipara Ivana Meštrovića. Na ulazu u središnji varaždinski park, koji nosi ime svjetski najpoznatijeg slaviste Varaždinca Vatroslava Jagića, postavljena je 1938. godine povodom 100-obljetnice njegovog rođenja - Jagićeva skulptura od bronce, rad slovenskog kipara Janeza Vajsa. U parku je 1900. godine otkrivena skulptura kraljice Jelisave, u atentatu ubijene supruge kralja i cara  Franje Josipa, i park je po njoj dobio ime Jelisavino šetalište. Kasnije je skulptura Jelisave uklonjena i ime parku promijenjeno. Jelisavinu skulpturu izradio je hrvatski kipar Ivan Rendić.