Dnevna doza povijesnih podataka...
12.1.1948. Novoutemeljeno varaždinsko pjevačko društvo
‘Vatroslav Jagić’ donijelo je pravila za rad. Najveći
broj članova došao je iz pjevačkog društva ‘Vila’ koje je godinu
dana ranije prestalo sa radom. Josip Vrhovski je
bio prvi dirigent, a naslijedio ga je varaždinski gimnazijski
profesor Tomislav Miškulin. Pod Miškulinovim
vodstvom muški i mješoviti pjevački zborovi djeluju desetak
godina. Prvi samostalni koncert društvo je imalo u travnju 1948.
godine, a najveći uspjeh postiglo je 1956.godine izvedbom
Mozartovog ‘Requiema’ uz 200. obljetnicu skladateljevog
rođenja. Pjevačko društvo ‘Vatroslav Jagić’ prestalo je djelovati
u prosincu 1959. godine.
Glavne gospodarske djelatnosti u prošlosti grada Varaždina bile
su obrtništvo i trgovina. Više od
polovice građana živjelo je od obrtništva, broj obrtnika je
stalno rastao i krajem 18.stoljeća bilo ih je 758 od kojih 303
majstora obrtnika, 287 njihovih pomoćnika i 168 naučnika. Kuće
obrtnika bile su u srednjem vijeku unutar gradskih bedema,
najčešće su majstori istih zanimanja živjeli u istom dijelu grada
i po njima su se zvale ulice – Kovačka, Šoštarska, Mesarska,
Streljačka. Mjesta za gradnju novih kuća u unutar zidina
nije bilo dovoljno pa obrtnici sele u predgrađa gdje grade svoje
domove u kojima razvijaju posao. Tako su nastale i širile se
obrtničke ulice Milička, Dravska, Biškupečka, Dugi konec,
Optujska i druge u kojima su podignute karakteristične
građansko obrtničke kuće. Bile su to prizemnice koje su
prema ulici imale najčešće tri prozora, u kuće se ulazilo iz
dvorišta, hodnik je bio skučen i iz njega se išlo u kuhinju i
manju sobu, dok se veća soba nalazila prema ulici. Obrt se
obavljao u manjoj prostoriji, a ljeti na dvorištima.
Obitelji su u predgrađima imale vrtove, zavrtja i poljoprivreda
im je donosila dodatne prihode. Velika većina starih varaždinskih
obrtničko građanskih kuća je srušena i na njihovim mjestima
niknule su višekatnice.
Jedan od prvih do sada pronađenih opisa Varaždina nalazi se u
knjizi Erasmusa Franciska ‘Novi i kratki opisi
ugarskog kraljevstva’ tiskanoj 1664. godine u Nürnbergu. Napisano
je, između ostalog, da Varaždin leži u dolini na desnoj obali
Drave, da je u blizini visoka planina, a u gorju Konstantinova
topla ljekovita kupka i da u okolici ima lijepih nasada
vinograda.