Kao Varaždin na sličan način dobili su imena gradovi Petrovaradin i Varadin.
13.1.1939. Grupa književnika Hrvatskoga zagorja, Podravine i
Međimurja održala je prvu javnu priredbu koja se
održala u prostorijama Narodne čitaonice u Varaždinu. Sudjelovali
i čitali su književnici Mihovil Pavlek Miškina, Vilko Ivanuša,
Stjepan Banek, Stjepan Galinec, Stjepko Ostroški, Stjepan Bence i
Bruno Steiner-Županić.
13.1.1796. U Varaždinu je umro zidar i graditelj Joanes
Adamus Posch. Osim gradnje mnogobrojnih zgrada prije
požara 1776. godine, njegovo najznačajnije djelo je sudjelovanje
u obnovi izgorjelog Varaždina. Posch je zaslužan da se prilikom
obnove sačuvala tradicija kasnobaroknog graditeljstva, a nove i
strane zidare koji su došli je učio te im nametnuo dotadašnji
stil gradnje palača i građanskih kuća. Neke od njegovih građevina
su Župna crkva svetog Nikole te crkve svetog Vida i svetog
Florijana. Joanes Adamus Posch rodio se 1729. godine u Austriji.
Varaždin je svoje ime dobio spajanjem dviju
riječi – varaš i tin. Riječ VARAŠ, varoš, var, znači grad,
a TIN u slavenskim jezicima označava utvrđeno mjesto. U
ranom srednjem vijeku, kada je Varaždin dobio ime, varaš su zvali
veće naselje gdje su živjeli slobodni građani koji su se
nazivali VARAŠČANI. Za razliku od njih – ljudi koji su živjeli na
vlastelinskim posjedima i zaseocima bili su kmetovi, podanici
gospodara. Srednjovjekovno varaždinsko naselje bilo je utvrđeno
bedemima i opkopima napunjenim vodom pa je imenu VARAŠ dodana
riječ TIN. Naselja, koja završavaju s riječju TIN, najviše ima u
Češkoj, među njima su od poznatijih Karlovtin, Vltavotin, Hostin.
Kao Varaždin na sličan način dobili su imena gradovi Petrovaradin
i Varadin. O nastanku imena Varaždin najopširnije je pisao
povjesničar Julije Janković u knjizi ‘Pabirci po
povijesti Županije varaždinske’ koja je objavljena 1898. godine.