Teškoće u čitanju odnose se na brzinu i preciznost čitanja i na razinu razumijevanja pročitanog. Djeca s disleksijom dugo slovkaju, zadržavaju naviku tihog izgovora riječi pri čitanju, ne čitaju tečno.

O temama vezanima uz razvoj jezika i govora te emocionalnog razvoja djece za Varaždinski.hr piše Maja Vincek Slunjski, logopedinja i psihoterapeutkinja za djecu i adolescente iz Vrtlog Centra za logopediju i savjetovanje.

U posljednjih nekoliko mjeseci sve više mi se javljaju roditelji djece koja idu u drugi i/ili treći razred osnovne škole, a imaju velikih problema s čitanjem i razumijevanjem pročitanog. U današnje vrijeme smatra se da svaki deseti učenik u Hrvatskoj ima teškoće s čitanjem, dok je i dalje sustavna pomoć takvim učenicima nedostatna ili nedostupna zbog premalog broja logopeda u vrtićima i školama. U današnjem tekstu pokušat ću objasniti s kakvim teškoćama se suočavaju učenici s disleksijom i na koji način im možemo pomoći.

Razmišljajući o tome zašto mi se baš u posljednjih nekoliko tjedana intenzivno javljaju roditelji djece s teškoćama u ovladavanju čitanja, odgovor leži u današnjim okolnostima koje su nas zahvatile.

Naime, djeca koja danas idu u drugi razred osnovne škole, krenula su u prvi razred u vrijeme dugotrajnog štrajka učitelja, a zatim i prekidom i prelaskom na online nastavu zbog pandemije uzrokovane korona virusom. Dakle, u vrijeme kada su prvašići ulazili u svijet glasova, slova, knjiga, prilagođavanja na novi režim učenja a ne više igranja, učenja strukture, organiziranosti, dogodili su se događaji koji su nam svima u živote unijeli nemir i osjećaj nemoći. Tako su oni izgubili vrijeme kada se intenzivno grade temelji za usvajanje čitanja i pisanja, uče radne navike i sve ono što je najvažnije za uspješno savladavanje gradiva u višim razredima.

U prvom razredu uči se veza slovo – glas, dok se u drugom razredu vježba tehnika i brzina čitanja, te razumijevanja onoga što su pročitali kako bi mogli učiti. Jer svrha čitanja jest zapamćivanje, tj. učenje. Neće se te teškoće odraziti na sve učenike, ali za učenike koji kaskaju u bilo kojoj vještini koja je potrebna za razvoj sposobnosti čitanja i pisanja, bit će to veliki problem. Još jedna stvar koja me rastužuje svaki put iznova kada je čujem od roditelja; dijete koje nije usvojilo predvještine potrebne za razvoj čitanja i pisanja, nije prepoznato za vrijeme 'male škole' u predškolskom razdoblju, upisano je u prvi razred bez odgode i sada odjednom mora nadoknaditi veliku količinu vještina. Zbog toga zaostaje za drugom djecom u razredu, roditelji moraju sjediti s njim za svaku zadaću, a samopouzdanje pada dok se otpor prema školi povećava. Kada mi dođu takva djeca, dolaze sa strahom, otporom ili sramežljivošću jer su 'drugačija' i lošija od ostale djece u razredu. Kako bi se to spriječilo, potrebno je educirati odgojitelje, učitelje i nastavnike kako bi na vrijeme prepoznali djecu s takvim teškoćama radi upućivanja i pravovremenoj intervenciji stručnjaka.

Što podrazumijeva teškoća čitanja – disleksija?

Prema metodičkim načelima kojima se koristi u prvom razredu, dijete bi već po dolasku u školu moralo dobro vladati, već spomenutim, temeljnim predvještinama za razvoj čitanja i pisanja a one su: prepoznavanje glasova u riječi, rastavljanje riječi na glasove i sastavljanje glasova u riječ, prepoznavanje slova abecede i povezivanje s glasovima, te razumijevanje veze glas - slovo (dešifriranje ili dekodiranje). Djeca koja imaju disleksiju nemaju razvijene te vještine.

Teškoće u čitanju odnose se na brzinu i preciznost čitanja i na razinu razumijevanja pročitanog. Djeca s disleksijom dugo slovkaju, zadržavaju naviku tihog izgovora riječi pri čitanju, ne čitaju tečno. Slušajući ih kad čitaju naglas, imamo dojam da ne uočavaju točke kao znakove razgraničenja rečenica. Ritam i način čitanja uglavnom su određeni povremenim zastojima zbog nepreciznog iščitavanja riječi. Ponekad je nepreciznost podjednaka pri čitanju kratkih riječi kao što su 'od', 'do', 'uz', kao i pri čitanju višesložnih, kompliciranijih i manje čestih riječi. U čitanju postoje različite zamjene, skraćivanja ili dodavanja slova, dijelova riječi i cijelih riječi kojih u tekstu zapravo nema. Tako se zamjenjuju grafički slična slova kao 'd' i 'b' pa riječ 'bio' postaje 'dio'. Kratke riječi poput prijedloga 'do' i 'od', bilo da su samostalne riječi ili složenice, postaju gotovo nesavladive i 'put do kuće' najčešće će biti 'put od kuće'. Za njih bi trebalo na mnogo više različitih načina pristupiti razvoju tih vještina i povećati trajanje predčitalačkog razdoblja, uz sustavnu pomoć logopeda.

Percepcija rime percepcija je sloga, i ona je jedna od temeljnih predčitalačkih vještina koja će olakšati početno iščitavanje riječi. Zbog toga se u vrtiću, posebice u predškolsko vrijeme često pjevaju i recitiraju pjesmice u rimi. Mnogi se autori slažu da je jedna od temeljnih teškoća u poremećaju čitanja upravo teškoća obrade glasova jezika ili fonološka neosviještenost - sposobnost izdvajanja početnog ili završnog glasa, te uočavanje ritma i rime u riječima. Neka djeca starije predškolske dobi već i svojim govorom upućuju na to da imaju fonološke teškoće. U njihovu govoru često čujemo: 'lagud', 'kepač', i 'crnena' za riječi 'labud', 'kečap' i 'crvena'. Sve ovo upućuje na to da bi dijete u školi moglo imati teškoća s učenjem početnog čitanja, a možda i pravu disleksiju. Često teškoće čitanja prate i teškoće pisanja, no o njima ćemo detaljnije u nekom novom tekstu.

Važno je naglasiti da se disleksija ne dijagnosticira u prvom razredu, te da nije svako zaostajanje u sposobnostima čitanja disleksija. Stoga se preporuča obratiti se logopedu čim uočite da dijete teže usvaja predvještine potrebne za razvoj čitanja kako bi se eventualno spriječile ili smanjile daljnje teškoće ciljanim vježbama.

Dobitnica vježbenice Igre u prostoru i vremenu je Tamara Sušec, čestitamo!

Ukoliko imate pitanje ili nedoumicu iz područja logopedije ili psihoterapije, slobodno nam se javite s pitanjem. Naša logopedinja i psihoterapeutkinja će vam rado odgovoriti i ponuditi savjet što učiniti.

Vrtlog Centar za logopediju i savjetovanje (www.vrtlog-centar.hr)

Pišite nam na: [email protected]