Monsinjor Marko Culej za biskupa je zaređen 22. veljače 1992. godine.
19.1.1994. Završila je ekspedicija
varaždinskih planinara na Kilimandžaro koja je započela
31. prosinca 1993. U osvajanju najvišeg vrha (5895 metara) u
dalekoj afričkoj zemlji Tanzaniji sudjelovali su Srećko Meić,
Snježana Meić, Miroslav Huzjak, Zoran Ivanušić, Vinko Tomas i kao
fotoreporter Darko Gorenak koji je svojim fotoobjektivom
ovjekovječio veliku avanturu Varaždinaca.
19.1.1938. Prvi varaždinski biskup monsinjor
Marko Culej rođen je 19. siječnja 1938. godine u
selu Repnu, u župi Belec, gdje je završio i osnovnu školu. Nakon
Interdijecezanske srednje škole za spremanje svećenika u Zagrebu
studirao je i diplomirao filozofiju i teologiju na zagrebačkom
Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Za svećenika je zaređen 24.
travnja 1964. godine nakon čega radi kao kapelan u Samoboru i
Desiniću, od 1965. do 1981. godine bio je župnik u Desiniću, a od
1981. do 1992. godine vicerektor je Bogoslovnog sjemeništa u
Zagrebu. Monsinjor Marko Culej za biskupa je zaređen 22. veljače
1992. godine. Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je
predsjednik Odbora za sredstva javnog priopćavanja i Komisije
‘Justicia et Paks’ (…..Justitia et Pax…) te član Mješovite
komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije
Bosne i Hercegovine, član Hrvatske konferencije viših redovničkih
poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica. Sveti
otac Ivan Pavao Drugi kada je utemeljio Varaždinsku biskupiju 5.
srpnja 1997.godine za prvog biskupa Varaždinske biskupije
imenovao je biskupa Marka Culeja. Svojim djelovanjem kao biskup
učinio je da Varaždin postane duhovno središte Biskupije
okupljajući vjernike i svećenike na zajedništvo. Svojom
humanošću, skromnošću i ljubavlju prema ljudima stekao je veliko
poštovanje, postao je uzor. Monsinjor Marko Culej, prvi
varaždinski biskup umro je 19. kolovoza 2006. u 68.godini života
i sahranjen je u varaždinskoj katedrali.
19.1.1927. Umro je Božidar Kukuljević
Sakcinski, pjesnik, političar, veleposjednik. Mladost i
politička stremljenja svoga oca opisao je u tekstu ‘Mladost Ivana
Kukuljevića Sakcinskog’, objavljivao je kritičke eseje o
hrvatskoj književnosti. Božidar Kukuljević Sakcinski među
utemeljiteljima je ‘Braće hrvatskog zmaja’ i Hrvatskog
planinarskog društva u Ivancu.
19.1.1919. U 63. godini umro je u Varaždinu
Julije Janković, gimnazijski profesor i
povijesničar. Istraživao je prošlost Varaždina, autor je djela
‘Pabirci po povijesti županije Varaždinske’, ‘O seljačkoj buni
oko Križevaca i u nekom dijelu generalata varaždinskog godine
1775.’, ‘Pismohrana slobodnog i kraljevskog grada Varaždina’ i
drugih.