Loša demografska situacija. Pad stanovništva veći je od 20.000.
Nikada od davne 1974. godine u Hrvatskoj nije umrlo toliko ljudi
u jednoj godini, pa ni za vrijeme najtežih godina Domovinskog
rata, koliko ih je umrlo lani.
Rekordnih 56.677 hrvatskih građana umrlo je u 2020. godini prema
jučer objavljenim privremenim podacima Državnog zavoda za
statistiku o prirodnom kretanju stanovništva. Samo u prosincu
2020., kada je pandemija buktjela u cijeloj zemlji, umrlo je čak
7395 naših sugrađana.
S ovim brojkama umrlih u protekloj godini srušeni su svi rekordi
iz proteklih desetljeća, pa toliko o onima koji su COVID
uspoređivali s blažom gripom. Inače, do jučer su od posljedica
pandemije u Hrvatskoj umrle 4972 osobe.
Pad stanovništva veći od 20.000
No unatoč tim podacima, čelnik Glasa poduzetnika Hrvoje
Bujas prekjučer je, nezadovoljan nepopuštanjem
epidemioloških mjera, mrtav hladan kazao:
– Ljudi se rađaju, ljudi umiru, to je taj krug života. Cijela
histerija mora prestati…
Naravno, nije se sjetio tu životnu filozofiju okruniti rečenicom:
– Ugostiteljski objekti su se oduvijek otvarali i propadali i
čemu histerija oko zatvorenih kafića.
Nažalost, Hrvatsku obilježava umiranje, a ne rađanje jer je lani,
prema privremenim podacima DZS-a, rođeno samo 35.956 djece, što
je najmanje otkako se prate statistike.
Time je srušen rekord iz dotad najlošije 2019. godine kada je
rođeno samo 36.135 beba. No, smanjenje broja rođenih, nažalost,
moglo bi se nastaviti i u ovoj godini jer je u 2020. zabilježen i
najmanji broj sklopljenih brakova, svega njih 16.739, a kod nas
se još uvijek najviše djece rađa u braku.
Dosad se u prosjeku godišnje u Hrvatskoj sklapalo oko 19-20
tisuća brakova, a ovogodišnjem padu brakova kumovala je i
pandemija jer se ljudi manje vjenčaju zbog ekonomske
nesigurnosti, ali i iseljavanja mladih proteklih godina.
Kako nam je prije koji mjesec rekao demograf Marin
Strmota, korona nam je samo zakucala čavao u lijes i
pogoršala ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada
stanovništva. Nažalost, osim demografa i osviještenih stručnjaka
iz drugih područja, svi su, a najviše političari, ignorirali loše
demografske trendove i da ne možemo bez ljudi i ekonomskog rasta
opstati samo od turizma i ugostiteljstva.
A znatnijeg ekonomskog rasta ne može ni biti u zemlji koja se
ubraja u najstarije nacije Europe, a usto nam se iz zemlje
godinama iseljavaju mladi. Inače, od hrvatske samostalnosti po
broju umrlih u godini dana do prošlogodišnje obilježene
pandemijom najlošija je bila ratna 1991., kada su umrle 54.832
osobe u Hrvatskoj, te 2015. kada je kod nas umrlo 54.205 ljudi.
Kad izuzmemo rekordan broj od 7395 umrlih lani u prosincu,
najviše umrlih dosad smo imali u siječnju 2017., 6441 građanin.
– Sve se nažalost poklopilo u 2020., svi negativni demografski
trendovi i COVID kriza urodili su najgorim demografskim
pokazateljima dosad, odnosno godinom s najviše umrlih
građana i s najmanje rođene djece. Hrvatska je lani imala
prirodni pad stanovništva veći od 20 tisuća ljudi i, ako to nekog
ne zabrine u političkom sustavu, ne znam što ih drugo treba
zabrinuti. Ovo je ključni problem hrvatske sadašnjosti i
budućnosti i nužno je što prije donijeti program revitalizacije
cijele zemlje – kazao nam je demograf Stjepan Šterc, voditelj
Odsjeka za demografiju i hrvatsko isljeništvo na Hrvatskim
studijima, koji je prije koji mjesec ispravno prognozirao da će
broj umrlih u 2020. biti veći od 55.000 i najveći dosad.
Privremeni podaci DZS-a nisu iznenadili ni njegova kolegu
Anđelka Akrapa.
– Nažalost, toliki broj umrlih u 2020. bio je očekivan i zbog
korone, ali i zbog toga što su u rizične godine ušle brojne
poslijeratne baby boom generacije. Izuzetno je zabrinjavajući i
pad broja živorođene djece koji je posljedica iseljavanja mladih
ljudi proteklih godina i koji će se negativno reflektirati na
školski sustav i na tržište rada. Demografski problem ove zemlje
ključan je problem, ali o njemu nitko ne govori – ističe demograf
i akademik Anđelko Akrap.
Razvodi nakon smirivanja stanja
Nikoga ne čudi što imamo samo 16,7 tisuća sklopljenih brakova u
2020. godini jer se i u zapadnom svijetu pokazalo da ljudi i zbog
ekonomske nesigurnosti i opasnosti od zaraze manje sklapaju
brakove, ne žele sada imati djecu jer ne znaju što će biti sutra.
Naravno, pad broja rođene djece na Zapadu je puno manji nego u
Hrvatskoj. A prema procjenama stručnjaka, zbog pandemije se ne
očekuje pad broja djece u nerazvijenom dijelu svijeta u kojem su
i inače stope nataliteta puno veće.
To što je u Hrvatskoj lani zabilježeno samo 4707 razvoda, a u
prosincu je bilo samo 220 razvoda, Akrap komentira riječima da se
ljudi u neizvjesnim situacijama poput pandemije ne odlučuju na
razvode nego do razvoda dolazi kada se situacija stabilizira. Tek
ćemo vidjeti hoće li se broj razvoda kad COVID kriza prođe
vratiti na prosječnih 6000 godišnje ili će se povećati.