Kao Varaždin na sličan način dobili su imena gradovi Petrovaradin i Varadin.

13.1.1939. Grupa književnika Hrvatskoga zagorja, Podravine i Međimurja održala je prvu javnu priredbu koja se održala u prostorijama Narodne čitaonice u Varaždinu. Sudjelovali i čitali su književnici Mihovil Pavlek Miškina, Vilko Ivanuša, Stjepan Banek, Stjepan Galinec, Stjepko Ostroški, Stjepan Bence i Bruno Steiner-Županić.

13.1.1796. U Varaždinu je umro zidar i graditelj Joanes Adamus Posch. Osim gradnje mnogobrojnih zgrada prije požara 1776. godine, njegovo najznačajnije djelo je sudjelovanje u obnovi izgorjelog Varaždina. Posch je zaslužan da se prilikom obnove sačuvala tradicija kasnobaroknog graditeljstva, a nove i strane zidare koji su došli je učio te im nametnuo dotadašnji stil gradnje palača i građanskih kuća. Neke od njegovih građevina su Župna crkva svetog Nikole te crkve svetog Vida i svetog Florijana. Joanes Adamus Posch rodio se 1729. godine u Austriji.

Varaždin je svoje ime dobio spajanjem dviju riječi - varaš i tin. Riječ VARAŠ, varoš, var,  znači grad, a TIN u slavenskim jezicima označava utvrđeno mjesto. U ranom srednjem vijeku, kada je Varaždin dobio ime, varaš su zvali veće naselje gdje su živjeli slobodni građani  koji su se nazivali VARAŠČANI. Za razliku od njih - ljudi koji su živjeli na vlastelinskim posjedima i zaseocima bili su kmetovi, podanici gospodara. Srednjovjekovno varaždinsko naselje bilo je utvrđeno bedemima i opkopima napunjenim vodom pa je imenu VARAŠ dodana riječ TIN. Naselja, koja završavaju s riječju TIN, najviše ima u Češkoj, među njima su od poznatijih Karlovtin, Vltavotin, Hostin. Kao Varaždin na sličan način dobili su imena gradovi Petrovaradin i Varadin. O nastanku imena Varaždin najopširnije je pisao povjesničar Julije Janković u knjizi 'Pabirci po povijesti Županije varaždinske' koja je objavljena 1898. godine.