Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa...
Zbog nedavnih potresa, u petak, 15. siječnja, u
Ordinarijatu Varaždinske biskupije, održan je sastanak u vezi
velikih statičkih šteta na crkvama na području naše Biskupije.
Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša,
nazočili dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga,
pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc.
Ivan Špišić, dipl. ing. građ., statičar zadužen
od strane Biskupije, te dr. sc. Mario
Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i
sakralnu arhitekturu.
Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja
zaštićenih kulturnih dobara od potresa radi ulaska u
centralnu evidenciju Ministarstva kulture i medija.
Također je dogovoreno da se oštećenja, nastala potresom na
kulturnom dobru, žurno pregledaju od strane statičara koji svojim
elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja statičkih
oštećenja. Svi postupci provodit će se uz nadzor konzervatora
Ministarstva kulture i medija.
Razorna snaga potresa, 28. i 29. prosinca 2020. godine uništila
je velik broj građevina. Od početka potresa u Biskupiju dolaze
informacije iz župa o statički narušenim crkvama.
Preglede u vezi statičkih oštećenja na konstrukcijama vode
statičar mr. sc. Ivan Špišić i dr. sc.
Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i
dokumentirali veliki broj statički narušenih crkava i župnih
kuća.
Pregledima na području Koprivničko-križevačka županije nazočio je
pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan
Pezelj, dipl. ing. arh.
Posebno se izdvaja župna crkva u Legradu, koja
je zbog statičke nesigurnosti, a time i opasnosti po život,
zatvorena, tj. stavljena izvan uporabe. Župna kuća je također
statički narušena.
Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u
Varaždinu, koja je stradala u domovinskom ratu 1991.
godine, potom obnovljena, ponovno je teško statički narušena
potresom, te je zatvorena.
Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše
statičke sanacije, dodatno je oštećena, te su vidljive veće
pukotine u svodu iznad svetišta, te u lukovima.
Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i
svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu
(župa Jalžabet), dok je teže stradala kapela u
Jakopovcu (također župa Jalžabet), u kojoj je
istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića, koji je prilikom
potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji se nalazi iznad
ulaza u prostor kapele.
Zbog opasnosti, kapela u Jakopovcu je zatvorena.
Crkva u Bednji pretrpjela je znatne statičke
štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom
horizontalne pukotine po čitavom objektu.
Crkva u Gornjem Jesenju također je teže oštećena
po čitavom svojem prostornom rasponu, a ta oštećenja ukazuju na
znatna gibanja zvonika.
U lošem je stanju također župna crkva u
Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika na zidove,
potporne stupove, lukove, manifestirao se u pukotinama koje se
nalaze na svim zidanim dijelovima crkve. Također je potrebno
dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju.
Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u
Lepoglavi, u dijelu lukova i svodova koji su vezani na
objekt bivšeg pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u
župi Lepoglava, dogodilo se u kapeli sv. Ivana
Krstitelja u Gorici. U kapeli su izražene pukotine lukova i
svodova te postoji opasnost od uništenja oltarne pale, koja je
prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731. godine.
U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne
horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj
Višnjici, čiju župnu crkvu također krase
Rangerove freske, dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku,
svodovima, a posebno u prostoru iznad kora, koji je direktno
vezan na gibanje zvonika. U istoj župi teže je statički
pogođena kapela u Zlogonju, koja se prostorno
nalazi na području mogućeg klizanja, te je preporučeno da se
kapela ne koristi radi opasnosti.
Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim
Mostima i u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih
puknuća vidljivih na zidovima i svodovima lađe.
Župne crkve u Klenovniku, Macincu i Sv. Jurju na
Bregu obilježene su karakterističnim kontaktnim
gibanjima zvonika, čije su direktne veze sa lukovima i svodovima
rezultirale puknućima.
Na svim značajno oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz
spomenute crkve, ističu se i veća oštećenja u zgradi
Ordinarijata.