Vijesti / Društvo

šteta

Crkve i drugi sakralni objekti Varaždinske biskupije oštećeni u potresima

Crkve i drugi sakralni objekti Varaždinske biskupije oštećeni u potresima
Varaždinska biskupija

Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa...

Zbog nedavnih potresa, u petak, 15. siječnja, u Ordinarijatu Varaždinske biskupije, održan je sastanak u vezi velikih statičkih šteta na crkvama na području naše Biskupije.

Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša, nazočili dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc. Ivan Špišić, dipl. ing. građ., statičar zadužen od strane Biskupije, te dr. sc. Mario Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.

Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa radi ulaska u centralnu evidenciju Ministarstva kulture i medija.

Također je dogovoreno da se oštećenja, nastala potresom na kulturnom dobru, žurno pregledaju od strane statičara koji svojim elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja statičkih oštećenja. Svi postupci provodit će se uz nadzor konzervatora Ministarstva kulture i medija.
 
Razorna snaga potresa, 28. i 29. prosinca 2020. godine uništila je velik broj građevina. Od početka potresa u Biskupiju dolaze informacije iz župa o statički narušenim crkvama.

Preglede u vezi statičkih oštećenja na konstrukcijama vode statičar mr. sc. Ivan Špišić i dr. sc. Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i dokumentirali veliki broj statički narušenih crkava i župnih kuća.

Pregledima na području Koprivničko-križevačka županije nazočio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan Pezelj, dipl. ing. arh.
 
Posebno se izdvaja župna crkva u Legradu, koja je zbog statičke nesigurnosti, a time i opasnosti po život, zatvorena, tj. stavljena izvan uporabe. Župna kuća je također statički narušena.

Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je stradala u domovinskom ratu 1991. godine, potom obnovljena, ponovno je teško statički narušena potresom, te je zatvorena.

Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše statičke sanacije, dodatno je oštećena, te su vidljive veće pukotine u svodu iznad svetišta, te u lukovima.

Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu (župa Jalžabet), dok je teže stradala kapela u Jakopovcu (također župa Jalžabet), u kojoj je istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića, koji je prilikom potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji se nalazi iznad ulaza u prostor kapele.

Zbog opasnosti, kapela u Jakopovcu je zatvorena. Crkva u Bednji pretrpjela je znatne statičke štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom horizontalne pukotine po čitavom objektu.

Crkva u Gornjem Jesenju također je teže oštećena po čitavom svojem prostornom rasponu, a ta oštećenja ukazuju na znatna gibanja zvonika.

U lošem je stanju također župna crkva u Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika na zidove, potporne stupove, lukove, manifestirao se u pukotinama koje se nalaze na svim zidanim dijelovima crkve. Također je potrebno dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju.

Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u Lepoglavi, u dijelu lukova i svodova koji su vezani na objekt bivšeg pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u župi Lepoglava, dogodilo se u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Gorici. U kapeli su izražene pukotine lukova i svodova te postoji opasnost od uništenja oltarne pale, koja je prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731. godine.

 U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj Višnjici, čiju župnu crkvu također krase Rangerove freske, dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku, svodovima, a posebno u prostoru iznad kora, koji je direktno vezan na  gibanje zvonika. U istoj župi teže je statički pogođena kapela u Zlogonju, koja se prostorno nalazi na području mogućeg klizanja, te je preporučeno da se kapela ne koristi radi opasnosti.

Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim Mostima i u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih puknuća vidljivih na zidovima i svodovima lađe.

Župne crkve u Klenovniku, Macincu i Sv. Jurju na Bregu obilježene su karakterističnim kontaktnim gibanjima zvonika, čije su direktne veze sa lukovima i svodovima rezultirale puknućima.

Na svim značajno oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz spomenute crkve, ističu se i veća oštećenja u zgradi Ordinarijata.

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Reci što misliš!