Inicijativa 'Sjeme je naše ljudsko pravo' protivi se prijedlogu novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u proceduru
Inicijativu ‘Sjeme je naše ljudsko pravo’ čine udruge
poljoprivrednika i podržavatelja s više od 25.000 članova te
Hrvatska poljoprivredna komora, a do sada ju je peticijom
poduprlo i preko 29.500 građana. Od početka uvođenja Nacrta
prijedloga zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju
sorti poljoprivrednog bilja u proceduru, Inicijativa upozorava na
štetne odredbe nekih članaka – jer one, kako navode, znače udar
na bioraznolikost i održivost malih OPG-ova, ali i poskupljenje
hrane u RH. Obratili su se priopćenjem koje prenosimo u nastavku.
– Slučajno ili ne, udruzi Biovrt, jednom od pokretača
Inicijative, počele su se dan za danom redati razne inspekcije –
tržna, poljoprivredna, fitosanitarna… pitamo se hoće li ih biti
još. Ovo je jasni čin zastrašivanja i pokušaja ušutkavanja.
Udruga Biovrt bavi se očuvanjem bioraznolikosti i u skladu s time
pokrenula je 2012. godine neformalnu društvenu banku sjemenja
kakve postoje i funkcioniraju diljem svijeta te osiguravaju
zainteresiranim hobi vrtlarima sjeme starinskih i ostalih sorti
koje se ne mogu pronaći u redovnoj prodaji. Dok UN-ova
Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO naglašava važnost
neformalnog sektora i tradicijskih sustava razmjene sjemena među
poljoprivrednicima za očuvanje agrobioraznolikosti i genetske
raznolikosti usjeva, u Hrvatskoj se ovim inspekcijama doslovno
pokušava uništiti udruge koje ne tome rade i zakonom blokirati te
tradicijske sustave.
Proučavajući postupak donošenja, otkrili smo razne proceduralne
propuste u pripremi nacrta i prijedloga zakona i kršenje
međunarodnih normi, zbog čega taj prijedlog nikada nije smio niti
doći u saborsku proceduru. Javno savjetovanje trajalo je samo 15,
a ne propisanih 30 dana. Uvođenje pojma “sjeme s obiteljskog
gospodarstva” kao sjeme koje je zabranjeno stavljati na tržište i
uzgaja ga se isključivo za vlastite potrebe predstavlja značajno
odstupanje od temeljnih ciljeva EU direktiva s kojima se navodno
usklađuje. Obrazac prethodne procjene učinka propisa nije naveo
nikakve dokaze, argumente, analize, niti bilo kakve mjerljive
pokazatelje učinka, a zanemaruje činjenicu da uvođenje pojma
“sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” izravno utječe na 57.330
proizvođača povrća i krumpira te 155.403 ratara te na ostale
sektore.
Iako stižu podrške zakonu od raznih institucija, u njima nažalost
ne vidimo konkretne argumente i odgovore na ono što od samog
početka upozoravamo: prijedlog zakona s člankom 16.1 krši ljudsko
pravo na sjeme koje je osigurano Međunarodnim ugovorom o zaštiti
biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Od toga nisu
izuzeti mali proizvođači, jedino ekološki i oni koji uzgajaju
autohtone sorte uz uvjet da ih moraju upisati na sortnu
listu.
Svako nepotrebno administriranje, poput obaveze da se sjeme koje
je zabranjeno stavljati na tržište mora upisati na sortnu listu
inače namijenjenu isključivo popisivanju sorata za tržište, nema
uporišta u međunarodnim normama i predstavlja dodatna
ograničenja. Zanimljivo je da je podršku prijedlogu Zakona
dao i Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, čiji je
zaposlenik Krunoslav Karalić, pomoćnik
ministrice koji izdašno brani ovaj prijedlog Zakona u medijima.
Koliko je ovo sukob interesa, ili općenito neetično ponašanje –
ostavljamo javnosti na prosudbu.
Kome je u interesu diskreditirati i ušutkati ne samo nas, nego i
tisuće ljudi koji su nas podržali, te i dalje “gurati” zakon koji
ne bi nikako smio biti u proceduri radi proceduralnih grešaka i
kršenja međunarodnih normi to procijenite sami. Nas ovo samo
dodatno zabrinjava te još odlučnije poručujemo:
#nedamosjeme!
Ako i vi želite podržati zahtjeve Inicijative – bilo kao udruga,
poljoprivredni proizvođač, predstavnik znanstvene zajednice,
zabrinuti građanin ili nešto drugo – možete to učiniti do
nedjelje 7.2.2021. godine svojim potpisom OVDJE. Uskoro ćemo vas obavijestiti o
daljnjim konkretnim koracima Inicijative – stoji u
priopćenju koje potpisuju Sunčana Pešak,
tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških
proizvođača, Silvija Kolar Fodor,
predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom
te Robert Hadžić, član izvršnog odbora i
stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Hrvatske “Život”; član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za
voćarstvo.