Vijesti / Društvo

POVIJESNI ŠTIKLECI

Na današnji dan umro je Herman Haller, kreator varaždinskog groblja kakvo poznajemo

Na današnji dan umro je Herman Haller, kreator varaždinskog groblja kakvo poznajemo
Varaždinski.hr/Denis Vlašić

Zahvaljujući Hermanu Halleru, Varaždin je dobio jedno od najuređenijih i najljepših groblja, parkovno počivalište mrtvih koje je kao turistička destinacija postalo poznato u europskim razmjerima.

23.2.1953. U Varaždinu je umro Herman Haller, hortikulturnik, upravitelj Groblja. Rodio se u Varaždinu 28. ožujka 1875. godine, otac mu je bio krčmar Josip Matušina, nadziratelj groblja. Kasnije je malog Hermana posinio i dao mu svoje prezime klesar Stjepan Haller koji je vodio brigu o groblju. Herman Haller je, nakon što je završio školovanje za krojača, putovao Europom, posjećivao parkove i oduševio se parkovnom arhitekturom. Kada je 1905. godine, naslijedivši Stjepana Hallera, postao upraviteljem Varaždinskog groblja, Herman Haller odlučio je groblje urediti kao parkovnu površinu. Prvih 70 tuja kupio je u Grazu založivši svoju plaću i zatim je godinama uz grobna mjesta oblikovao aleje tuja, sadio drveća, stvarao cvjetne dekoracije, uređivao staze, brinuo o podizanju grobnih spomenika. Zahvaljujući Hermanu Halleru Varaždin je dobio jedno od najuređenijih i najljepših groblja, parkovno počivalište mrtvih koje je kao turistička destinacija postalo poznato u europskim razmjerima. Haller je bio upravitelj groblja čak 41 godinu, do 1946. godine. Uspješno su ga naslijedili, nastavljajući njegov rad, Josip Pajtak, koji je upravljao grobljem do 1979. godine a zatim Vladimir Gotal.

23.2.1671. Sklopljen je ugovor između superiora isusovačke rezidencije oca Krste Stadtmayera i majstora Matije Kameniga iz Štajerske o pokrivanju krovišta isusovačke zgrade kamenim pločicama od škriljevca. Do tada je krov bio od drvenih daščica kao što su bile pokrivene sve zgrade u tadašnjem Varaždinu. Majstor Matija Kameniga novi krov radio je dvije godine i kroz to vrijeme imao je besplatan smještaj i hranu, a dnevno je dobivao pintu, odnosno dvije litre i osam decilitara vina. Za obavljen posao isplaćeno mu je 600 rajnskih forinti. Kamene pločice iz Štajerske dopremane su do Varaždina iz Štajerske kolima, ali i splavovima rijekom Dravom.

23.2.1846. U Varaždinu je umro pjesnik hrvatskog narodnog preporoda Tomo Blažek. Tomo Blažek rođen je u Peterancu, 7. ožujka 1807. godine. U Varaždinu je pohađao Gimnaziju, a 1827. godine upisuje bogoslovske nauke u Zagrebu. Od 1840. godine službovao je u Varaždinu kao pravnik. Blažekov književni opus sastoji se od tridesetak hrvatskih pjesama i nekoliko fragmentalnih latinskih satiričnih pjesama. Za života, Blažek je objavljivao stihove u Gajevoj „Danici“. Blažek je bio čovjek iznimna duha i obrazovanja. Stvarao je u Varaždinu temelje hrvatskog političkog života u 19. stoljeću.

~~~

Sredinom 19. stoljeća Varaždinske su Toplice bile najposjećenije kupališno mjesto u Hrvatskoj, moglo je primiti oko 400 gostiju. Na liječenje su dolazili bolesnici iz cijele Austro - Ugarske monarhije, smješteni su bili u dva novosagrađena doma - Josipovu kupelj i Konstantinov dom. U modernom Konstantinovom domu bilo je 64 soba, blagovaonica u prizemlju, na prvom katu koncertna dvorana i soba za bilijar. Oko doma bilo je uređeno šetalište i lijepi francuski vrt. Godine 1838. Toplice su dobile prvog stalnog kupališnog liječnika, doktora Josipa Kalasancija Šlosera.

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Reci što misliš!