Objavljene su mu zbirke pjesama 'Pobožni časovi', 'Izabrane pjesme', 'Pjesme-uspomene', 'Legende o sakritoj sreći' i druge.
3.3.1978. Umro je pjesnik i doktor
prava Zvonko Milković. U književnosti se
prvi puta pojavio 1914. godine u ‘Hrvatskoj mladoj lirici’
zajedno sa Ivom Andrićem, Franom Galovićem, Tinom Ujevićem i
drugima. Objavljene su mu zbirke pjesama ‘Pobožni časovi’,
‘Izabrane pjesme’, ‘Pjesme-uspomene’, ‘Legende o sakritoj sreći’
i druge.
3.3.1931. U Voći Donjoj 3. ožujka 1931.
godine rodio se Stjepan Stolnik,
zemljoradnik, slikar, istaknuti predstavnik hrvatskog naivnog
slikarstva. Radio je tehnikom ulja na staklu, a teme su mu bile
vezane uz svakodnevni život na selu. Kao i njegov poznatiji brat
Slavko Stolnik, tako je i Stjepan sudjelovao na brojnim skupnim
izložbama među njima i na velikoj izložbi naivne umjetnosti u New
Yorku i Washingtonu 1963. godine. Prvu, od desetak samostalnih
izložbi, imao je u Zagrebu 1961. godine. Stjepan Stolnik umro je
12.studenoga 2001.godine u Voći Donjoj.
3.3.1927. Rođen je u Varaždinu Josip
Klima, glazbenik. Gimnaziju, srednju muzičku školu i
glazbenu akademiju pohađao je u Zagrebu, a diplomirao je 1951.
godine u violinskoj klasi profesora Vaclava Humla. Pored
solističkih koncerata, Josip Klima bio je voditelj i prvi
violinist Zagrebačkog kvarteta s kojim je nastupao u mnogim
zemljama svijeta, od Rusije do Australije. Radio je kao profesor
na Nacionalom konzervatoriju u Kairu. Dobitnik je niza nagrada i
priznanja – nagrade ‘Josip Slavenski’, ‘Milka Trnina’, ‘Vladimir
Nazor’ i mnogih drugih. Umro je u Zagrebu 2012. godine.
3.3.1917. U Peterancu je rođen Ljudevit
Gerovac, dramski umjetnik. Prvi glumački angažman dobio
je u zagrebačkom kazalištu ‘Komedija’, zatim radi u zadarskom
kazalištu, u riječkom kazalištu ‘Ivana Zajca’ te u banjalučkom
pozorištu. Od 1964.godine stalni je član Hrvatskog narodnog
kazališta u Varaždinu. Velike uspjehe ostvario je tumačeći uloge
u Krležinim djelima – ‘Ledi’, ‘U agoniji’ i ‘Zastavama’. Ljudevit
Gerovac umro je u Varaždinu 26.kolovoza 1986. godine.
3.3.1884. U Varaždinu je održana osnivačka
skupština Hrvatske činovničke štedovne i predujmovne
zadruge koja je uspješno djelovala trideset godina, do
početka Prvog svjetskog rata 1914.godine. Zadruga je poslovala na
principu štedionice, od članova je prikupljala uloge i odobravala
povoljne kredite. U zadrugu je bilo učlanjeno više od stotinu
činovnika iz Varaždina i okolnih mjesta. Prvi predsjednik
varaždinske Hrvatske činovničke štedovne i predujmovne zadruge
bio je Gustav Porschinsky, predstojnik kraljevske brzojavne
postaje.
3.3.1864. Nakon velikih hladnoća za kojih se
zaledila čak i rijeka Drava, došlo je do naglog
zatopljenja i rijekom su krenule ledene sante. Uvečer 3. ožujka
1864. sante su srušile dio dravskog mosta i prekinut je promet
između Varaždina i Međimurja.