Mladi do 25 godina dobit će nazad sav lani uplaćeni porez na dohodak, a mladi između 25 i 30 godina polovicu uplaćenog...
Ponedjeljak, 1. ožujka, zadnji je dan do kojega građani obveznici
poreza na dohodak moraju predati godišnju poreznu prijavu za
2020. godinu. Ta se obveza, takozvani redovni postupak, odnosi na
osobe koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti na temelju
poslovnih knjiga kao što su obrtnici, slobodne profesije i sve
druge kategorije u djelatnosti poljoprivrede i šumarstva koji su
samostalno u poslovnim vodama.
Građani koji su u radnom odnosu ili ostvaruju neki drugi dohodak
u zemlji nemaju obvezu podnošenja poreznih prijava, ali i te
kategorije imaju pravo na povrat poreza ako se pokaže da su
platili više nego što su trebali. Porezna uprava već nekoliko
godina po službenoj dužnosti češlja dohotke građana i u posebnom
postupku utvrđuje imaju li pravo na povrat ili eventualno doplatu
poreza.
Porezna rješenja trebala bi stizati do kraja lipnja, a u tom bi
mjesecu mogle biti i isplate povrata, a ne u kolovozu kao što je
bilo do prošle godine. Poreznici procjenjuju da će građani ove
godine dobiti oko 1,85 milijardi kuna preplaćenog poreza, što je
oko 700 milijuna kuna više nego lani.
Razlika će otići na račune 240 tisuća mladih zaposlenih u dobi do
25, odnosno 30 godina. Mladi do 25 godina života ove će godine
prvi put dobiti nazad sav lani uplaćeni porez na dohodak, dok će
mladima između 25 i 30 godina država vratiti polovicu naplaćenog
poreza. Radi se o mjeri kojom Vlada pokušava usporiti odlazak
mladih u inozemstvo i potiče njihovo zapošljavanje kod kuće.
Mladi su trenutno za poslodavce najjeftinija grupacija zaposlenih
u zemlji jer osim ove olakšice, tvrtke imaju i petogodišnje
oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na plaću, odnosno
zdravstvenog doprinosa za sve mlađe od 30 godina s kojima
zaključe ugovor na neodređeno vrijeme.
Poslodavci trenutno koriste tu olakšicu za 142 tisuće mladih
radnika zaposlenih za stalno. Porez na dohodak za mlade
poslodavci, međutim, moraju uplaćivati u tekućoj kalendarskoj
godini, ali ga država godinu dana kasnije vraća kroz povrat
poreza na tekući račun mladih. Kod tog povrata na djelu će biti
princip što je veća bruto plaća bit će veći i porez. Svatko na
svojoj platnoj listi može vidjeti koliko mu se tijekom godine
oduzima poreza i koliko će mu biti vraćeno.
Primjerice, mladima koji su na minimalcu ili zarađuju manje od
5000 kuna bruto ne oduzima se ništa, jednako tako mladi ljudi
koji imaju olakšice za djecu uglavnom su oslobođeni poreza na
dohodak ili plaćaju manje od samaca pa im onda ni povrat neće
biti značajan. U prosjeku, 240 tisuća mladih trebali bi dobiti
oko 3000 kuna povrata, no kao i svaki prosjek to znači da netko
može biti nazad 100 kuna, a netko i 20-ak tisuća ako slučajno
svaki mjesec zarađuje dvije prosječne plaće u državi.
Inače, prema podacima iz mirovinskog sustava, lani je bilo
zaposleno oko 300.000 mladih u dobi do 30 godina, ali kako
porezna procjenjuje da će povrat dobiti 240.000 mladih, moguće je
da je njih 60 tisuća zarađivalo oko minimalca pa će ih povrat
mimoići. Na mlade koji su lani radili samo honorarno, preko
ugovora o djelu, odnosno bili su primatelji drugog dohotka,
primjenjivat će se stara porezna pravila po kojima imaju pravo na
korištenje osobnog odbitka od 4000 kuna.