Prema trenutačno vjerojatnijoj prognozi – i tijekom proljeća će u dosta mjesta biti viška oborine
Premda su neki nakon prošla dva iznadprosječno topla tjedna možda
zaboravili – jutra prvih dana ožujka podsjećaju da smo još uvijek
u tzv. kalendarskoj i astronomskoj zimi. Prema klimatološkom –
jednostavnijem – računanju, započelo je proljeće, koje u
Hrvatskoj vjerojatno neće biti većinom “vrlo toplo” kao što je
bila zima, ali bi moglo barem “normalno”, vjerojatnije i
“toplo”. Naravno, s proljetnom oborinom stanje je puno
neizvjesnije i vjerojatno raznolikije. Uostalom, i zima je bila
kojekakva, piše glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
Veljača 2021. većinom “topla” i “vrlo topla”, s
“normalno” oborine!
U očekivanju detaljnih analiza klimatologa DHMZ-a već prema
preliminarnim i neslužbenim može se tvrditi kako je diljem
Hrvatske srednja temperatura veljače bila viša od
višegodišnjega prosjeka, i to čak najvišega – od posljednjeg
30-godišnjeg razdoblja – od 1991. do 2020. godine, koje još nije
u službenoj upotrebi jer podatke za 2020. godinu treba
provjeriti. Štoviše, u mnogim je mjestima ova veljača među
10 najtoplijih od kada postoje mjerenja, i to zbog ponegdje
čak rekordne topline u posljednjem desetodnevlju,
te iznadprosječnog prvog desetodnevlja. Bila bi i toplija da
nije bilo hladnoće sredinom mjeseca, kada je mjestimice
izmjerena rekordno niska najviša dnevna temperatura zraka za neke
dane, primjerice u Splitu 13. i 14. veljače.
Zima 2020./2021. – iznadprosječno topla, s viškom
oborine!
Nakon takve veljače, te službeno potvrđenog “normalnog” i
“toplog” siječnja, kao i od “normalnog” do čak “ekstremno
toplog” prosinca – cijela će zima gotovo posvuda vjerojatno
dobiti klimatološku ocjenu “vrlo topla”. I ukupna količina
oborine od 1. prosinca do 28. veljače diljem je Hrvatske veća od
prosjeka, ali uz nejednolika odstupanja od prosjeka pa će ocjene
vjerojatno biti od “normalno” do čak “ekstremno kišno”. Uostalom,
tako je bilo i u prosincu i u siječnju.
Proljeće 2021. – barem prosječno toplo s raznolikom
oborinom?!
Ne može se jamčiti, ali se može s razmjerno velikom vjerojatnosti
prognozirati da će i srednja temperatura proljeća, prema
njegovom klimatološkom računanju od 1. ožujka do 31.
svibnja, u većini Hrvatske biti barem oko prosječne, većinom
i malo viša, iako vjerojatno mnogi priželjkuju i više od toga
zbog koronastanja i što prije daljnjeg ublažavanja epidemioloških
mjera. Naravno, pritom će biti i prolaznih
zahladnjenja, od kojih prvo već u ovome tjednu,
ponegdje već od petka, te posebice tijekom vikenda, i to opet
zamjetnije u kopnenom području i na sjevernom Jadranu. Pritom
svakako valja računati na barem lokalno jaku i olujnu buru, a u
unutrašnjosti ponegdje i snijeg, uglavnom u
gorju. Podjednaki zimski naleti ne smiju se isključiti ni
kasnije, ne samo u ožujku. No, trenutačno nema znanstvene
utemeljenosti pouzdano prognozirati kada će i s kojim
intenzitetom doći i koliko će trajati. Ostvare li se prognoze
povećane vjerojatnosti barem malo toplija sva 3 proljetna
mjeseca – ta povremena hladnija razdoblja ne bi smjela biti
dugotrajna, kaže Vakula.
Prognoza i ukupne sezonske količine oborine, a i
mjesečne – još je manje pouzdana od prognoze temperature
zraka – i srednje mjesečne i pogotovo srednje sezonske. Prema
trenutačno vjerojatnijoj prognozi – i tijekom proljeća će u
dosta mjesta biti višak oborine. Nadam se ipak – ne i ponegdje
tako velik kao tijekom zime. Iako, i to bi nekima moglo dobro
doći – pod uvjetom da izostanu poplave – ostvare li
se trenutačno najvjerojatnije prognoze još jednog
iznadprosječno toplog i razmjerno suhog ljeta. Kao i mnogo toga
drugoga u svakodnevnom nam životu – i rijetki, pa i
ekstremni, čak i rekordni meteorološki događaji, postali su “novo
normalno” u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.
A mi definitivno živimo u najtoplijem razdoblju života Zemlje od
sredine 19. stoljeća, od kada postoje poznata nam instrumentalna
mjerenja.