Vijesti / Društvo

o povijesti i sadašnjosti

Ni svi Zagorci ne razumiju Bednjanca, ali će po prezimenu lako znati iz kojeg je sela

Ni svi Zagorci ne razumiju Bednjanca, ali će po prezimenu lako znati iz kojeg je sela
Vjeran Zganec Rogulja/Pixsell

Bednjančani su u prošlosti velikim dijelom bili kmetovi vlasnika grada Trakošćana.

Đopuši, Kralji, Mremljuni, Pepelniki, Menjigi, Sedlanići, Kušaki, Suki, Šumigi, Samboli, Jagušići, Pehneci, Zagorščaki... U općini Bednja kao da svaka obitelj ima svoje selo nazvano po svom prezimenu. Cijela općina ima 25 naselja, a tih 25 naselja ima čak 265 zaselaka!

Kavaliri su i ambasadori

– Možeš točno locirati odakle je tko kad ti kaže svoje prezime. Evo, ja se prezivam Češnjaj, a tako se zove i zaselak u Šinkovici Bednjanskoj. Svi se u tom selu prezivaju isto – kaže Danijel Češnjaj, član benda Kavaliri, vrlo popularnog u tom kraju gdje glazbenike zovu i ambasadorima Bednje.

S pjesmama koje nose nazive “Štarči, štarči muolo”, “Šuoštor” i “Peljicojko” teško se uopće, valja to pošteno priznati, probiti izvan Zagorja. A ni u Zagorju ih svi ne razumiju jer je bednjanski govor poseban, a kao takav i zaštićen. Čak ni u tim selima ne govore svi isto. Spada u najmelodičnije i najkompliciranije govore kajkavskoga narječja zbog bogatstva vokala, diftonga, zanimljivih glasovnih promjena i akcenata.

Kažu da je tu posebnost sačuvao zahvaljujući zatvorenosti bednjanskog kraja, u kojem kroz povijest nije bilo puno iseljavanja, ali ni useljavanja. O bednjanskom govoru pisao je i dijalektolog Josip Jedvaj, rodom iz Šaše. On u jednoj studiji iz 1956. piše i o prezimenima. Usporedio je ona stara iz 17. stoljeća zapisana u kanonskim vizitacijama i današnja, a zaključak je bio da nema većih razlika.

Bednjančani su u prošlosti velikim dijelom bili kmetovi vlasnika grada Trakošćana. Središte Bednje danas je lijepo uređeno. Obnovljen je središnji Trg sv. Marije.

– Treba svakako razgledati crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, iza koje je groblje s grobovima grofova Draškovića koji su stolovali u dvorcu Trakošćan. Bednja ima mali centar, nema se baš što razgledati, no imamo sve što nam treba, poštu, školu, vrtić, trgovine i birtije – kaže Danijel.

A svirka?

– Nema svirki, čekamo u niskom startu. Vidjet ćemo što će biti za Praznik rada, Trakošćan je poznat po prvosvibanjskim zabavama i druženjima. Većina turizma se kod nas i odvija preko Trakošćana – govori Danijel.

U crkvi u Bednji je nadgrobna ploča s viteškim likom grofa Gašpara Draškovića, a ispod je i njegova grobnica. S vanjske strane, uz južni zid crkve, nalaze se grobnice obitelji Drašković, među kojima je i Julijana Erdödy Drašković, prva akademski obrazovana žena slikarica u Hrvatskoj. U samoj crkvi su orgulje građene u stilu talijanske tradicije, koje je izradio Talijan Gaetano Moscatelli.

Dvorac Trakošćan nastao je potkraj 13. stoljeća, a od kraja 16. dolazi u vlasništvo obitelji Drašković. Nacionaliziran je 1944., a od 1954. u njemu je muzej sa stalnim postavom. Okolica dvorca oblikovana je kao pejzažni park s jezerom, livadama i vegetacijom. Jezero je umjetno, dugo oko kilometar i pol, površine oko 17 hektara, dubine oko dva i pol metra. Zimi, kad je hladnije, površina jezera se zaleđuje i led ostaje oko tri mjeseca. Perivoj se dijelom razvio iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba. Smještajnih kapaciteta u općini zasad ima dovoljno, uz hotel Trakošćan s četiri zvjezdice nešto soba ima i u manjim pansionima.

Stižu električni bicikli

U zaseoku Sajki prije nekoliko godina otvorena je etnohiža, jedan od najljepših primjeraka stare autentične bednjanske arhitekture, obnovljena novcem iz europskih fondova. Na putu iz Trakošćana prema Lepoglavi je i etnosredina Podsečki u Rinkovcu, tradicionalna hižica s predmetima iz svakodnevice mještana, od raznog alata, posuđa i opreme. Nedaleko od tog imanja je i stanište dabrova.

Turistička zajednica Trakošćan – Općina Bednja nabavila je pet električnih bicikala i jedan elektroskuter koji će obogatiti turističku ponudu. U roku od mjesec, najviše dva, pješačkim stazama povezat će se obiteljska poljoprivredna gospodarstva na području općine, njih 35. Za ljubitelje pješačenja i biciklizma straha nema, na raspolaganju su im deseci i deseci kilometara staza.

Jeste li znali?

Općina Bednja je na sjeverozapadu Hrvatskog zagorja. Spojena je cestama prema istoku s Lepoglavom i Varaždinom, prema jugozapadu s Krapinom i Zagrebom, a prema sjeverozapadu s graničnim prijelazom Macelj.

Trakoscan - Najatraktivniji i najposjeciniji dvorac u Hrvatskoj izgradjen je u 13. stoljecu u sustavu utvrda Zagorske knezevine. Nakon raspada Zagorske knezevine dvorac je pripao obitelji Draskovic, a danas je u vlasnistvu Republike Hrvatske. 

ZNAMENITOST

Dvorac Trakošćan je kulturno dobro, zaštićena je povijesna cjelina koja se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja i park-šume s jezerom. Dvorac je danas jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika

Bednja je i naziv rijeke koja izvire u Bednjici. Duga je 133 kilometra i nakon Ivanca skreće prema jugu, gdje se između Ivančice, Topličke gore i Kalnika probija prema Dravi u koju se i ulijeva. Postoje legende o zmaju i vješticama koje peru rublje u Bednji duboko u noć, ali zapravo su to bile samo žene. Priča glasi: tu se nekada u vodi močila konoplja, ali su od toga ugibale ribe pa je vlast zabranila tu djelatnost. No, snalažljive žene dolazile bi konoplju močiti noću i tako je nastala legenda o zmajevima i njihovim noćnim aktivnostima.

Jedna od zanimljivosti koju valja obići su Velike pećine koje se uzdižu iznad Cvetlina. U narodu su poznate kao Švecova pećina, sa stazama za alpsko penjanje. Velike pećine nižu se jedna iza druge u šest redova, a visoke su stotinjak metara.

Odlično mjesto za izlet je Strahinjščica visoka 846 metara, koja povezuje Ivanščicu na istoku, s Kostelskim gorjem na zapadu i zajedno s njima dijeli Zagorje na dvije kotline. Posebno je lijep vidikovac Slon na 445 metara n/m, a na istoku je Hajdinsko zrno na 738 metara, gdje se nalaze i Pisane pećine.

Na Strahinjščici je i planinarski dom i stijena Dedek iznad doma. S Dedeka se jako lijepo vidi Krapina. Gorski hrbat Maceljska gora proteže se od Rogateca u Sloveniji do Trakošćana. Kažu da je najslikovitiji dio Maceljske gore onaj ispresijecan potočnim dolinama između Čemernice (Brezova gora) i Gornjeg Jesenja, te predjeli Ježovec, Pašnik, Vrbno, Šinkovica i Osonjak u općini Bednja. Ima uvjete za lakše i teže pješačke ture pa će svatko naći izazov po svojoj mjeri.

Na izlet se može i na Ravnu goru, čiji je vrh na 686 metara, a nudi planinarenje, paraglajding ili alpinističko penjanje po stijenama Velike pećine.

Krapina - Krapinski paraglajderi lete i po zimi sa Strahinjcice. Od planinarskog doma do starta trebalo je po snijegu nositi krila. 

MORATE POSJETITI

Dvorac Trakošćan s muzejom, a tu su i: crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije s grobnicom Zrinskih, kapela Sveta tri kralja, kapela sv. Josipa na brdu Hum, crkva sv. Petra i Pavla u Cvetlinu, kapelica sv. Augustina i sv. Magdalene iznad sela Jamna, etnološka sredina Podsečki u Rinkovcu, etnokuća u zaseoku Sajki, OPG-ovi s domaćom hranom, planinarske staze i planinarski domovi na Strahinjščici, Ravnoj gori i Ivanščici, Velike pećine...

TURISTIČKA PATROLA

Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 8

Gostoljubivost i susretljivost domaćina 9

Kvaliteta smještaja 9

Sadržaji za djecu 7

Biciklističke staze i sadržaji za rekreaciju 9

Pješačke staze i šetnice 9

Kulturni sadržaji 7 

Izletišta u blizini 8

Autohtonost 8

Opći dojam 8

Ukupna ocjena 82

 

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video