Kao i dosad, bit će popisani samci, (izvan)bračni parovi, razvedeni, udovci, ali prvi put i životna partnerstva i neformalna životna partnerstva.
– ‘Ima li vaše kućanstvo barem 1 grlo krupne stoke (govedo, ovca,
koza, svinja, konj) ili 10 komada peradi ili 10 košnica pčela?’ –
to je jedno od pitanja iz popisnog upitnika 2021. godine koje će
popunjavati građani tijekom popisa stanovništva, kućanstava i
stanova, koji bi trebao početi u rujnu.
No, u upitniku nema pitanja o broju nekretnina u vlasništvu osobe
ili kućanstva!
Kao i dosad, bit će popisani samci, (izvan)bračni parovi,
razvedeni, udovci, ali prvi put i životna partnerstva i
neformalna životna partnerstva.
U prvoj fazi popisa građani će se moći samopopisivati preko
sustava e-Građani, a u drugoj popisivači izlaze na teren.
Hoćemo li i nakon ovog popisa imati fiktivnih stanovnika i je li
Hrvatska, kako procjenjuju demografi, pala na manje od 4 milijuna
ljudi?
Identifikacijske podatke i broj osoba u stanu daje građanin sam
ili član kućanstva za odsutne članove. Daju se podaci o stanu,
broju soba, koriste li ga (su)vlasnici, najmoprimci…
Popisat će se i izbjeglice i tražitelji azila, a u stalne
stanovnike Hrvatske ući će sve osobe koje su uoči referentnog
trenutka popisa (31. kolovoza 2021.) živjele u svome mjestu
stanovanja barem godinu dana ili su došle u mjesto stanovanja s
namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.
Ubrojit će i one koji su otišli
– Dovoljno je da netko navede da namjerava živjeti u Hrvatskoj
godinu dana i tretira se kao stalni stanovnik, a to može navesti
umjesto njega i bilo tko iz kućanstva. Možete si zamisliti kakva
će biti situacija u pograničnim područjima s takvim popisivanjem.
Jasno je da ćemo opet dobiti fiktivne stanovnike, no ovakav je
upitnik posljedica političkog dogovora i u njemu, očito, nisu
sudjelovali demografi. Popisivači koji pred sobom nemaju bazu
podataka za sve članove kućanstava ne mogu kontrolirati točnost
izjave člana nekog kućanstva da su im primjerice dva člana
živjela u Hrvatskoj do referentne točke popisa te će time biti
ubrojeni u stanovnike Hrvatske iako su se odselili, a nisu se
odjavili. Mogli smo preporuku Eurostata o uobičajenom mjestu
stanovanja prilagoditi objektivnom stanju u Hrvatskoj i dobili
bismo točne podatke, korisne za razvojne politike zemlje. Iz
ovakvog upitnika vidimo da se priča s fiktivnim popisivanjem
nastavlja, pozadina je politička i na temelju takvog popisa
tražit će se određena politička postupanja – kaže demograf doc.
dr. sc. Stjepan Šterc te dodaje da nismo imali
ni Savjet za popis sa stručnjacima iz akademske zajednice koji
imaju druge zemlje.
– Građane se pita imaju li u stanu kuhinju i kupaonicu, a ne pita
ih se imaju li internet!? Neshvatljivo. Jedno je od pitanja
moralo biti imaju li djeca u kućanstvu mogućnost za online
nastavu. Pitat će se ljude za broj goveda, a ne i za visinu
prihoda od rada i(ili) imovine – kaže Šterc.
Demografi nisu sudjelovali?
Građane će se pitati o državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku,
narodnosti, obrazovanju, mjestu rođenja, ima li hrvatsko ili uz
njega i drugo državljanstvo ili strano. Odgovarat će i jesu li im
glavni izvori sredstava za život u proteklih godinu dana prihodi
od rada ili imovine, mirovina, socijalne naknade, ostali prihodi
ili su bez prihoda…
Kako smo informirani da demografi, osobito istaknuti, nisu
sudjelovali u izradi upitnika, iz Državnog zavoda za statistiku
su nam odgovorili da su, vezano za sadržaj pitanja u popisnom
upitniku, proveli konzultacije s 49 institucija i državnih
tijela, da su zatražena mišljenja od Katedre za demografiju
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Geografskog odsjeka PMF-a u
Zagrebu, Instituta za migracije i narodnosti, Odjela za
sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Filozofskog
fakulteta u Zagrebu, Katedre za socijalnu politiku Pravnog
fakulteta u Zagrebu, Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru,
Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomskog instituta Zagreb i
Instituta za javne financije.
– Nitko s Katedrom za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog
fakulteta nije službeno kontaktirao u vezi s popisnim upitnikom,
a ni sa mnom – kaže akademik i pročelnik te katedre prof. dr. sc.
Anđelko Akrap.
Kako će popisivači kontrolirati točnost podataka kad član
kućanstva može reći da mu je odseljeni član kućanstva živio do
31. kolovoza u mjestu stanovanja i otišao u inozemstvo na koji
mjesec te kako će kontrolirati jesu li se iz inozemstva
samopopisali i iseljeni koji se nisu odjavili?
– Popis se temelji na izjavi osobe i popisivač ne može znati je
li odgovor točan ili nije. U Zakonu o popisu stanovništva,
kućanstava i stanova propisano je da su osobe koje daju podatke
dužne dati potpune i točne podatke. Popisuju se državljani RH,
strani državljani i osobe bez državljanstva s prebivalištem u
Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku popisa imaju
boravište u Hrvatskoj. Od svih popisanih osoba tijekom obrade
podataka određivat će se ukupno stanovništvo zemlje prema
konceptu uobičajenog mjesta stanovanja – navode iz Državnog
zavoda za statistiku te dodaju da je svrha popisa popisati
stanovništvo koje živi u zemlji prema strogo određenim
međunarodnim definicijama.
Iako u upitniku nema pitanja o broju nekretnina koje neki
građanin ili kućanstvo posjeduje, nego ih se tek pita za “način
korištenja stambene jedinice”, a pritom mogu zaokružiti samo
dvije opcije “samo za stanovanje” ili “za stanovanje i obavljanje
djelatnosti”, iz DZS-a tvrde da će pitanjem “način korištenja
stambene jedinice” obuhvatiti stanove za odmor koji mogu biti u
zasebnoj kući za odmor, vikend-kuće ili vile, stanove u
višestambenoj zgradi u kojoj uz stanove (apartmane) koji se
koriste povremeno ili za odmor, mogu biti i stanovi u kojima
kućanstva stanuju cijelu godinu. Navode i da je pitanje o jednom
grlu goveda, 10 peradi… bitno zbog diferenciranja urbanih i
ruralnih naselja i područja.
Pitanja o prihodima kućanstava od rada i/ili imovine nisu u
upitniku jer se ti podaci, kažu, prikupljaju u godišnjoj Anketi o
dohotku stanovništva.
Minus samopopisivanja
Demograf Ivan Čipin ističe manjkavost
samopopisivanja, a to je da samo jedna osoba iz kućanstva može
online popisati ostale članove kućanstva, što može potrajati
satima. Pitanje o grlu krupnog goveda i 10 peradi… drži
nepotrebnim jer se u istu kategoriju stavlja bakica s jednom
ovcom i netko s farmom.
S Čipinom su se konzultirali o sadržaju upitnika posljednji put
2018. godine, no konačnu verziju popisnog upitnika nije vidio do
objave. Inače, nakon elektroničke faze popisa popisivači će na
terenu popisati one koji se nisu popisali online i ispraviti
pogreške nastale samopopisivanjem građana te obići i njihove
adrese.