Iz Varaždina je kralju Ferdinandu I. upućen prijedlog o potrebi preuređenja odnosa među pokrajinama i poboljšanju položaja hrvatskog naroda.
21.3.1933. U Ivancu je rođen Franjo
Hrg, ivanečki pjesnik, novinar, vrsni poznavalac
ivanečkog govora i hrvatskog književnog jezika, pjesnik i
skladatelj. Radio je kao urednik i novinar Radio Ivanca,
surađivao u brojnim časopisima i novinama. Objavio je pet zbirki
pjesama, napisao je knjigu ‘Ivanečki govor i rječnik’ (‘Ivonjski
goavar i riečnik’). Autor je niza skladbi, a također je napisao
nekoliko glazbenih udžbenika. Umro je 2011. godine.
21.3.1924. Umro je u brčkom svećenik i pjesnik
Izidor Poljak. Rodio se u selu bednji kod
Ivanca, bogosloviju je završio u Sarajevu. Objavljene su mu
zbirke: ‘Pjesme’ i ‘Sa Bijelog brda’
21.3.1908. U Varaždinu je rođen Rudolf
Kralj, sportaš i trener. Nogomet je igrao u varaždinskom
klubu ‘Drava’, zagrebačkim klubovima HAŠK – u i Prvom hrvatskom
građanskom klubu. Bio je trener u Čileu, Boliviji, Argentini,
profesor nogometa na Visokoj školi u Buenos Airesu, tajnik
Međunarodnog udruženja nogometnih trenera Južne Amerike. Umro je
1997. godine.
21.3.1897. Rodio se Branko
Svoboda, novinar, urednik, javni bilježnik. Diplomirao
je pravo na zagrebačkom sveučilištu. Dugo godina bio je vlasnik i
glavni urednik ‘Varaždinskih novosti’, urednik godišnjaka Društva
hrvatskih Zagoraca ‘Zagorskog kolendara’ i glavni urednik
biblioteke KUD ‘Hrvatskih Zagoraca Matija Gubec’. Objavio je
brojne publicističke radove, a najznačajnije mu je djelo ‘Stare
vinogradske klijeti i kurije’ u kojima je obradio povijest
Varaždina i varaždinskih vinograda. Umro je 1974. godine.
21.3.1893. U Varaždinu je umro Đuro
plemeniti Femenić, pravnik, političar. Rođen je
31.ožujka 1825.godine u Visokom kraj Novog Marofa u plemićkoj
obitelji Femen – Femenić. Bio je pristaša Ilirskog pokreta,
godine 1848. u vojsci bana Josipa Jelačića obnašao je dužnost
kapetana i kao časnik sudjelovao u ratu protiv Mađara. Od 1850.
bio je sudac, vijećnik banskog stola i voditelj kraljevskog
sudbenog stola u Varaždinu. Za gradonačelnika Varaždina izabran
je 1885. godine, a 1889. godine postao je varaždinski zastupnik u
Hrvatskom saboru. Kao gradonačelnik Đuro plemeniti Femenić svake
je godine predvodio varaždinske procesije na Mariju Bistricu,
godine 1890. u procesiji je bilo čak 1200 hodočasnika koji su
prikupili novac za veliki sedam metara velik hrastov križ s
Isusovim kipom koji je postavljen kao središnji križ na gradskom
groblju.
21.3.1848. Na zahtjev uglednih Varaždinaca na
čelu s ljekarnikom Teodorom Fodorom i odvjetnikom Antunom
Meličevićem, u varaždinskoj gradskoj vijećnici održana je
javna sjednica gradskog zastupništva. Uz
nazočnost brojnih građana zastupnici su donijeli odluku o
javnosti općinskih poslova, ukinuću cenzure i proglasili slobodu
tiska. Iz Varaždina je kralju Ferdinandu I. upućen prijedlog o
potrebi preuređenja odnosa među pokrajinama i poboljšanju
položaja hrvatskog naroda.