U potrazi za izgubljenim proljećem...
Iako je proljeće stiglo, mnogi još nisu osjetili njegove
blagodati. Štoviše, vrijeme i temperature su trenutačno sličnije
onima tijekom zimskih mjeseci.
Kakvo nas vrijeme očekuje u iduća tri mjeseca i hoćemo li uskoro
imati proljeće kakvo mnogi priželjkuju, otkrio je HRT-ov
meteorolog Zoran Vakula.
– Nakon što nas je veljača razmazila s razdobljima proljetne
topline i njoj smo imali svojevrsne proljeće u zimi, prošli
tjedan, pa još evo i početkom ovoga imamo zimski ugođaj u
proljeću. Ni prvi, ni vjerojatno posljednji put…. Nakon jednog
od hladnijih razdoblja sredine ožujka, ponegdje na Jadranu čak i
među desetak najhladnijih u znanoj povijesti mjerenja, u ovome
tjednu – ponegdje već od srijede, te osobito od petka – slijedi
zatopljenje pa će svi željni temperature više od 15 °C ponovno
doći na svoje – kazao je Vakula.
Iako će srednja temperatura zraka u idućim mjesecima biti oko
višegodišnjeg prosjeka, vjerojatnije čak i viša od njega, to ne
znači da povremeno nećemo imati i hladnijih razdoblja.
– Dapače, valja ih očekivati. No takva se razdoblja ne mogu
pouzdano dugoročno prognozirati. Stoga za moguće mrazove
preporučujem pratiti kratkoročnije prognoze. Uostalom, zato i na
HRT-u svakodnevno u emisiji ‘Vrijeme’ uoči ‘Dnevnika’ u 19 sati –
i u HRT METEO aplikaciji za pametne mobilne telefone – stavljamo
samo prognozu za tjedan dana unaprijed. I to ne po mjestima, nego
po područjima, jer ‘mjesne’ prognoze više dana unaprijed nisu
dovoljno pouzdane i korisnik može doći u zabludu i lažnu
sigurnost – kaže naš poznati meteorolog.
Pitali smo ga i hoće li proljeće biti kišovito ili pak suho.
– Nema povećane vjerojatnosti za znatnije pozitivno odstupanje od
prosječne količine oborine, ni sezonske, ni mjesečne. A ni za
negativno odstupanje. Mogli bismo zaključiti kako je razmjerno
mala vjerojatnost i viška i manjka oborine u odnosu na
višegodišnje srednje mjesečne i sezonske vrijednosti – kaže
Vakula.
A što je s poplavama?
– To istodobno ne znači da ponegdje nisu moguće poplave. Ne
jednom smo imali situacije da kod lokalno obilnih pljuskova –
velike količine oborine u kratkom vremenskom razdoblju dolazi do
poplavljivanja pojedinim područja. Na žalost, ni to nije moguće
pouzdano dugoročno prognozirati, iako bi mnogi željeli –
odgovara.
Zbog hladnijeg vremena mnogi se žale da je proljeće ‘zakasnilo’,
no Vakula podsjeća da smo već imali proljeće u veljači.
– Zašto ne razmišljati da smo proljeće imali već u veljači i da
je ono počelo i prije njegovog ne samo ‘klimatološkog’ početka –
1. ožujka – nego i astronomskog – ove godine 20. ožujka?!
Razdoblje topline u nekim je dijelovima RH tijekom veljače bilo
rekordno za to doba godine. Kada završi ožujak i krenu analize,
vjerojatno će u povijesti mjerenja, prema srednjoj mjesečnoj
temperaturi zraka, u većini Hrvatske biti ožujak biti prosječan,
i razmjerno brzo će mnogi zaboraviti da smo imali i toplija
razdoblja na njegovom početku i kraju te ga pamtiti po hladnoći
sredinom mjeseca… – kaže Vakula.
U razdoblju od travnja do lipnja temperature zraka uglavnom će
biti prosječne.
– Većinom čak i više od nje – i sezonske, i svakog od mjeseca.
Pritom se ne smije zaboraviti kako je riječ o srednjoj
temperaturi za dulje razdoblje, unutar kojega će biti kojekakvih
odstupanja. Ta se odstupanja ne mogu pouzdano prognozirati ni 2 –
3 tjedna unaprijed, a posebice ne više mjeseci unaprijed – dodaje
Vakula i ističe kako je izazovno dugoročno prognozirati vrijeme.
– Dugoročna prognoza ‘izazovan’ je postupak, posebice u ovoj
odviše zagrijanoj atmosferi u kojoj živimo. Posljednje ne samo
desetljeće, nego i 30-godišnje razdoblje najtoplije je u znanoj
povijesti instrumentalnih mjerenja, a u odviše zagrijanoj
atmosferi povećana je vjerojatnost za kojekakve ekstreme –
znatnija odstupanja od prosječnih vrijednosti. Priroda teži
ravnoteži, ali je pitanje hoće li je, kada i kako ponovno
doseći… – zaključuje poznati meteorolog.