Varkom je realizirao projekt, a sad će ga dalje razvijati Udruga 'Zasadi drvo, ne budi panj'...
Udruga ‘Zasadi drvo, ne budi panj’ danas je
preuzela upravljanje varaždinskim javnim voćnjakom, koji se
nalazi u Hallerovoj aleji, odmah uz gradsko groblje. Riječ je o
projektu koji je pokrenula tvrtka Varkom te ga realizirala
vlastitim sredstvima, a sada će brigu o održavanju voćnjaka
preuzeti udruga, koja najavljuje i razne edukativne aktivnosti na
tome mjestu.
Primopredaji javnog voćnjaka danas su prisustvovali gradonačelnik
Neven Bosilj, direktor Varkoma Željko
Bunić i predsjednica Udruge ‘Zasadi drvo, ne budi panj’
Mateja Angelina Kramar.
Kako je rečeno, javni voćnjak prostire se na 6.400 četvornih
metara površine na kojoj je zasađeno 289 sadnica jabuka i krušaka
te bobičasto voće, svoj dom će na tome mjestu naći i pčelinje
košnice, a cijeli projekt oblikovan je prema principima
permakulture. Mlada stabla oblikuju kružnice oko središnjeg
mjesta u voćnjaku, gdje se nalaze klupe za odmor, a u središtu će
biti postavljena skulptura Nikole Vudraga,
stilizirano drvo od metala.
Gradonačelnik Bosilj zahvalio je Varkomu na pokretanju ovoga
projekta, za koji je rekao da je jedinstven u Hrvatskoj, dok je
Udruzi ‘Zasadi drvo, ne budi panj’ poželio sreću i uspjeh u
vođenju projekta i održavanju nasada.
– Sve će to biti na usluzi našim građanima. To je važno i za našu
djecu, koja će ovdje imati priliku doći i učiti o organskom
uzgoju voća i o etičkom bavljenju poljoprivredom. Vjerujem da će
to biti izuzetno korisno – rekao je Bosilj.
Dodao je da će se prvi plodovi u javnom voćnjaku brati za dvije
godine, a voće će završiti na stolovima osnovnoškolaca i
potrebitih građana.
Direktor Varkoma Željko Bunić podsjetio je na idejne začetke
projekta.
– Varkom je napravio taj voćnjak jer ima svoju misiju da osim
svog glavnog posla pomaže zajednici i mi to činimo! Sada smo
odabrali za koju se nadamo da će dijeliti naš entuzijazam i
poštovanje prema prirodi – rekao je Bunić.
Mateja Angelina Kramar najavila je i dodatne aktivnosti koje će
se provoditi u voćnjaka.
– Vjerujem da će ovo biti prostor gdje će građani dolaziti
educirati se i potom primijeniti naučeno. Organizirat ćemo
otvorene radionice za djecu, moći će se ubirati plodovi, stjecati
znanje… – rekla je Kramar.
Pojasnila je i pojam permakulture, rekavši da je to način
održivog oblikovanja okoliša, tako da će se javnim voćnjakom
upravljati koristeći ekološke i organske metode uzgoja.
Saša Zavrtnik i Jelena Loborec
s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu najavili su postavljanje
košnica s pčelama uz sam voćnjak u okviru projekta ‘Pčele spasi
da se život na zemlji ne ugasi’. Rečeno je da će pčelinje
zajednice, osim što su oprašivači, biti i indikator stanja u
okolišu.
