Radovi su izvođeni prema nacrtima varaždinskog arhitekta i graditelja Valenta Morandinija.
24.10.1968. U Varaždinu je umro Ivan
Kolander, povjesničar, lingvist, profesor varaždinske
gimnazije. Rođen je u Bedenici 1884.godine, gimnaziju je
maturirao u Varaždinu, klasičnu filologiju diplomirao je na
zagrebačkom sveučilištu. Od 1913.godine u varaždinskoj gimnaziji
predaje latinski, grčki, hrvatski i njemački jezik ali i druge
predmete – psihologiju, logiku, matematiku. Svoje enciklopedijsko
znanje koristi za proučavanje povijesti Varaždina te pošte u
Hrvatskoj. Sredio je obiteljski arhiv Ivana Kukuljevića
Sakcinskog i obitelji Bedeković, prevodio s njemačkog i latinskog
jezika.
24.10.1965. Nakon što su varaždinski planinari
dobili novi planinarski dom na Ravnoj gori,
postavljena je piramida, vidikovac do novog planinarskog doma i
piramide na ravnog gori četiri godine kasnije, 1969.godine
uređena je i u promet puštena 1530 metara duga cesta.
LISTOPAD 1977. U zgradi Više geotehničke škole u
Varaždinu krajem listopada je otvoren prvi stupanj
fakulteta građevinskih znanosti Zagreb, čime je
ujedno označen i početak nastave. Svečanost je otvorio mr Josip
Baksa, predsjednik Privredne komore, naglasivši veliko značenje
otvaranja ove mogućnosti za građevinare i građevinarstvo
Varaždinske regije. U prvi stupanj upisalo se oko 60 studenata,
koji su mogli nastaviti studij i na drugom stupnju, bez
diferencijalnog ispita. Tako je u Varaždinu u stvari otvoren i
drugi fakultet.
~~~
Kada je 1886. godine okončana gradnja Zagorske željeznice od
Varaždina do Zagreba, dovršena je i zgrada varaždinskog
kolodvora koja se ubrzo pokazala premalom za promet od
oko 300 putnika dnevno. Zgrada je imala četiri sobice u prizemlju
i dvije na prvom katu, čekaonice su bile male, u prostoriji od 25
četvornih metara kupovale vozne karte i predavala prtljaga. Stoga
su Varaždinci već 1890. godine od Ministarstva za javne radove
tražili da podigne novu kolodvorsku zgradu. Do gradnje nove
zgrade nije došlo nego se prišlo proširenju postojeće. Radovi su
izvođeni prema nacrtima varaždinskog arhitekte i graditelja
Valenta Morandinija i dovršeni 1908. godine. Kolodvor je
proširenjem dobio sa svake strane jednokatne zgrade, natkriti
peron i udobne čekaonice. Izgled od prije stotinu godina sačuvan
je do danas.