Do tada su u Varaždinu kao i u drugim gradovima kraljevine smjeli slobodno boraviti samo na sajamski dan.
27.5.1848. U Varaždinu su održani izbori za prvi Hrvatski
narodni sabor. Izabrana su četvorica zastupnika,
pristaša stranke hrvatskih preporoditelja Stjepan Car, Pavle
Kovač, Mihalj Koščec i Josip Egersdorfer.
27.5.1751. U Varaždinskoj županiji kod mjesta Hraščine uz
zaglušujuću buku, pala su dva meteorita. Kod
stanovnika Hraščine i okolnih sela nastala je panika pa su tek
poslije nekoliko dana otišli pogledati što se dogodilo. Otkopali
su, kao što je zapisano – “čelične željezne kugle”. Jednu su
poslali na carski dvor u Beč dok su od drugog meteorita
varaždinski kovači radili uporabne predmete, uglavnom čavle.
27.5.1582. U velikom požaru Varaždina je
izgorjelo mnogo kuća unutar gradskih zidina i dio kuća u
predgrađima. Stradale su obje crkve – župna crkva svetog Nikole i
Franjevačka crkva te kapelice svetog Vida, svetog Mihalja i
Presvetog trojstva. Da bi olakšali obnovu grada poslije požara
kralj Rudolf oslobodio je Varaždince plaćanja kraljevskog poreza
u trajanju od šest godina.
27.5.1771. Gradsko poglavarstvo Varaždina odlučilo je
dozvoliti Židovima da zbog trgovine jednom
mjesečno mogu u gradu boraviti po tri dana. Do tada su u
Varaždinu kao i u drugim gradovima kraljevine smjeli slobodno
boraviti samo na sajamski dan. Odredbom varaždinskog poglavarstva
Židovima je odobren trodnevni boravak i izvan sajamskih dana ali,
ako bi netko prekoračio to vrijeme, bio bi istjeran iz grada i
oduzeta mu sva roba. Prvo naseljavanje Židova u Varaždinu uz
dozvolu gradskih vlasti zabilježeno je 1777. godine.