Predstavnici triju partnera okupili su se da doprinesu cilju očuvanja riječnog ili plemenitog raka...

Nakon četiri godine ponovljena je suradnja u udruženoj akciji Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF), Prve gimnazije Varaždin (PGV) i Kluba podvodnih aktivnosti Drava Varaždin (KPA Drava). Predstavnici triju partnera okupili su se da doprinesu cilju očuvanja riječnog ili plemenitog raka, Astacus astacus (Linnaeus, 1758). Podsjećamo, sve je krenulo s dojavom ronioca KPA Drava koji već više od 40 godina borave i rone u akvatoriju Motičnjaka. Ronioci su tijekom urona na Motičnjaku 17. 4. 2017. izvijestili o velikom broju uginulih rakova, što je potaknulo intenzivnija istraživanja ove populacije.

Tim s PMF-a predstavljali su prof. dr. sc. Ivana Maguire, doktorandica Leona Lovrenčić i doc. dr. sc. Sandra Hudina. S njima su na terensko istraživanje došli i studenti 2. godine molekularne biologije kao i Erasmus + studenti u okviru kolegija Terenska nastava iz botanike i zoologije, u pratnji prof. dr. sc. Mladena Kučinića i prof. dr. sc. Božene Mitić te asistenta Danijela Škrtića, mag.exp.biol.

KPA Drava predstavljali su ronioci Nikola Podhraški i Igor Rak vođeni Daliborom Đorđevićem. Koordinatorica terenskog dijela akcije bila je Vinka Sambolec Škerbić, prof. biologije i kemije, profesorica PGV-a i članica KPA Drava.

Slika 1: Riječni ili plemeniti rak, Astacus astacus (Linnaeus, 1758), zavičajni rak

Riječni rak je ugrožena vrsta na globalnoj i nacionalnoj razini te je stoga strogo zaštićena vrsta i uvrštena je na „Crveni popis slatkovodnih rakova Hrvatske“, a za njegovo proučavanje potrebo je imati dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Ovaj naš zavičajni ili autohtoni rak je ključna vrsta u slatkovodnom ekosustavu te o njemu ovise druge vrste kako bi preživjele. Riječni rak bitno doprinosi čistoći i kvaliteti vode jer svojim načinom života pridonosi kruženju energije u sustavu i održava sustav u ravnoteži. Treba ga razlikovati od pridošlice - alohtonog signalnog raka, Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852). Signalni rak je strana invazivna vrsta koja ugrožava zavičajne vrste rakova zbog kompeticije za prostor i hranu te posebno zbog prenošenja bolesti račje kuge, na koju je sam relativno otporan, a koja izaziva masovni pomor autohtonih vrsta rakova. Ova invazivna vrsta je lako prepoznatljiva po karakterističnom tirkizno-bijelom obojenju na spoju pomičnog i nepomičnog dijela kliješta.

Ako želite saznati više o povijesti autohtonih vrsta rakova u Europi i prijetnjama koje za njih predstavljaju invazivne vrste pogledajte ovaj kratki animirani film:

Slika 2: Signalni rak, Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852), invazivna vrsta

Nakon što je populacija rakova na Motičnjaku preživjela masovni pomor uslijed izbijanja račje kuge prije četiri godine, ove subote, 4.6.2022., provedeno je uzorkovanje rakova kako bi se prikupila tkiva koja će biti obrađena u Laboratoriju za molekularne analize Zoologijskog zavoda PMF-a. Rezultati analiza će pokazati u kakvom je stanju populacija rakova u Motičnjaku te postoje li u rakovima ove populacije neke značajke koje im pomažu da ne obole od račje kuge, odnosno koje su im pomogle da prežive prethodno izbijanje račje kuge. Također, u sklopu bilateralnog hrvatsko-njemačkog istraživačkog projekta, financiranog od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, znantvenici su uzeli uzorke iz kojih će pokušati uzgojiti soj račje kuge prisutan u jezeru Motičnjak, te ispitati njegovu virulentnost. Ovi vrijedni podaci će dati smjernice za buduću zaštitu/upravljanje populacijom riječnog raka u Motičnjaku, a svi vi/mi se možete pridružiti u njegovom očuvanju.

Rakovi su lovljeni posebnim vršama za lov rakova koje su večer ranije postavili članovi KPA Dava pod koordinacijom Vinke Sambolec Škerbić. Uz uzorkovanje pomoću vrša, ronioci Igor Rak i Dalibor Đorđević su rakove prikupili i uronom, s dna jezera.

Slika 3: Sudionici udružene akcije za očuvanje plemenitog raka na Motičnjaku 4. 6. 2022.

Slika 4: Plemeniti rakovi u rukama prof. dr. sc. Ivane Maguire, i doc. dr. sc. Sandra Hudina sa studentima 2. godine molekularne biologije i Erasmus + studentima na studijskom boravku na Biološkom odsjeku PMFa