Isusovci su u Varaždinu 1636. godine otvorili gimnaziju, podigli crkvu i samostan.
16.7.1909. Car i kralj Franjo Josip Prvi
dodijelio je plemstvo uglednoj varaždinskoj veleposjedničkoj
obitelji Leitner. Grb i plemstvo uz pridjevak “de Varaždinbrijeg”
dobili su Stjepan Leitner, supruga mu Marija i djeca Alfred i
Ana.
16.7.1628. Na sjednici senatora i gradskih
zastupnika Varaždina, koje je sazvao gradski sudac Juraj
plemeniti Kušen, jednoglasno je odlučeno da se pozovu isusovci i
preda im na upravljanje varaždinske gradske župe i škole. U
Zagreb je rektoru isusovačkog kolegija otputovala delegacija u
kojoj su bili senator Ivan plemeniti Šambar, gradski bilježnik
Stanislav plemeniti Šimunić i građani Juraj Blažeković i Juraj
Mraz. Molbi Varaždinaca je udovoljeno i uskoro su u grad stigli
isusovci Martin Lauš i Petar Ljubić koji su pripremili dolazak
ostalih. Isusovci su u Varaždinu 1636. godine otvorili gimnaziju,
podigli crkvu i samostan.
16.7.1921. U Varaždinu je u 80. godini umro
gimnazijski profesor Josip Križan, stručno-pedagoški pisac. Rođen
je 1841. godine u selu Kokoriči kraj Ljutomera, završio je
varaždinsku gimnaziju, na Sveučilištu u Grazu studirao je i
diplomirao matematiku, fiziku i filozofiju. Godine 1869.
promoviran je u zvanje doktora filozofije nakon čega je došao za
profesora na varaždinsku gimnaziju gdje je radio do umirovljenja
1903.godine. Predavao je filozofiju, logiku, fiziku, matematiku i
njemački jezik, 1899.godine bio je vršitelj dužnosti ravnatelja
gimnazije. Predavao je i u Nižem djevojačkom liceju kod
varaždinskih uršulinki. U društvenom životu grada bio je aktivan
u Hrvatskom pjevačkom društvu «Vila», u narodnoj čitaonici
«Dvorana» držao je popularna predavanja za građanstvo, djelovao
je u Matici Hrvatskoj i Matici Slovenskoj te u Društvu svetog
Mohora u Celovcu. Josip Križan autor je brojnih
stručno-pedagoških članaka koje je objavljivao u hrvatskim i
slovenskim časopisima, napisao je prvi slovenski udžbenik o
logici – «Logika prijateljem mudroslovlja».