Za biskupa je imenovan 1992. godine.
19.8.2011. U 76. godini života u Varaždinu je
19.kolovoza 2011. godine umro profesor Ninoslav Birola,
propagator tehničke kulture. Predavao je matematiku, fiziku i
tehnički odgoj, bio je direktor varaždinske Pete osnovne škole.
Utemeljio je učeničke kino klubova “Radost” i “Polet” u osnovnim
školama i klub “32” u srednjoškolskom centru. Kao majstor
fotografije izlagao je svoje radove na izložbama i objavljivao u
novinama. Ninoslav Birolla obavljao je brojne dužnosti među
ostalima bio je predsjednik Konferencije Narodne tehnike
Zajednice općina Varaždin i za svoj rad dobio je mnoga priznanja
i najvišu državnu nagradu za tehničku kulturu – “Faust Vrančić”.
19.8.2006. U Varaždinu je u 68. godini života
umro prvi varaždinski biskup monsinjor Marko
Culej. Rođen je u selu Repnu u Hrvatskom zagorju,
školovao se u Zagrebu gdje je diplomirao na Katoličkom
bogoslovnom fakultetu. Za svećenika je zaređen 1964. godine.
Radio je u Samoboru, Desiniću, a u Zagrebu je bio vicerektor
Bogoslovnog sjemeništa. Za biskupa je imenovan 1992. godine.
Obavljao je odgovorne dužnosti u Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji – bio je predsjednik Odbora za sredstva javnog
priopćavanja i Komisije «Justicia et Paks». Kada je 1997. godine
utemeljena Varaždinska biskupija papa Ivan Pavao Drugi imenovao
je monsinjora Marka Culeja za prvog varaždinskog biskupa. Tu
svetu dužnost biskup Marko Culej uzorito je obnašao do smrti.
19.8.1934. U Bartolovcu kraj Varaždina rođen je
Slavko Jagačić – Slavik, slikar. Nakon
učiteljske škole diplomirao je likovnu umjetnost na Višoj
pedagoškoj školi u Čakovcu, radio je kao nastavnik u osnovnim
školama u Gornjoj Konjščini, Kućan Marofu i Biškupcu. Bio je
1957. godine među utemeljiteljima i tajnik Udruženja amatera
likovnih umjetnosti sjeverne Hrvatske, sudionik brojnih
kolektivnih izložbi slikara amatera. Prvu samostalnu izložbu imao
je u Varaždinu 1962. godine, izlagao je samostalno u Zagrebu,
Mariboru, Puli, Karlovcu, Čakovcu, Beču, Studgarttu, Kölnu,
Frankfurtu na Majni. Dobio je brojna priznanja i nagrađen je na
izložbi mediteranskih slikara u Napulju. Autor je knjižica
«Varaždinsko groblje» i «Vodič starom jezgrom Varaždina». Slavko
Jagačić umro je u Varaždinu 8. studenoga 1995. godine.
19.8.1773. Na sjednici varaždinskog gradskog
magistrata razmatrala se mogućnost otvaranja novog groblja u
gradu obzirom da su dotadašnja uz crkve postala prenapučena.
Katolici su pokapani kod crkve svetog Florijana, franjevačke i
kapucinske crkve, župne crkve svetog Nikole i u njoj, kod crkve
svetog Vida i u blizini kapelica svetog Roka te Fabijana i
Sebastijana. Nekatolici su sahranjivani na “groblju krivovjernih”
koje je bilo na mjestu današnje Miškinine ulice i željezničke
pruge. Na novoj, današnjoj lokaciji groblja počelo se pokapati
vjerojatno već 1773. godine od kada je nađen jedan spomenik.
Stalne sahrane počele su tek 1780. godine. Današnji izgled
varaždinskog groblja začet je 1905. godine kada je za upravitelja
došao Herman Haller. Zahvaljujući njemu, koji je počeo sadnjom
čempresa, tuja i uređenjem parkovnih površina, groblje u
Varaždinu postalo je kulturna vrijednost europskog značaja.