'Njihova žrtva utkana je i u priznanje Republike Hrvatske', rekao je gradonačenik Novog Marofa Siniša Jenkač.

Prije 31 godinu, 7. siječnja 1992., u Podrutama kod Novog Marofa raketama iz borbenog zrakoplova MIG-21 jugoslavenske vojske srušen je nenaoružani helikopter s petoricom članovima Promatračke misije Europske zajednice koji su se iz Mađarske vraćali u Hrvatsku.

Vezana galerija:

Obilježena 31. godišnjica pogibije petorice mirovnih promatrača

U tragičnom događaju koji je bio prekretnica u borbi za samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske poginuli su talijanski časnici Enzo Venturini, Marco Matta, Silvano Natale i Fiorenzo Ramacci te francuski časnik Jean Loup Eychenne.

Kako se ne bi zaboravila žrtva europskih promatrača u uspostavi mira i očuvanju demokracije na ovim prostorima, Grad Novi Marof svake godine obilježava obljetnicu ove tragedije, pa je tako u utorak kod komemorativne kapele u Podrutama održan komemorativni skup na kojem je gradonačelnik Siniša Jenkač naglasio kako su europski promatrači došli donijeti mir i o njemu svjedočiti te potaknuti prestanak ratnih sukoba.

- Nažalost, njihova žrtva utkana je i u priznanje Republike Hrvatske. Tadašnja jugokomunistička vojska željela je upravo ovim činom optužiti Vladu i hrvatsku državu, koja još nije niti bila priznata i koja se borila da dokaže svoje priznanje i postojanje te da dokaže da smo upravo mi žrtve, a agresori su to htjeli prikazati obrnuto. Hvala Bogu, bilo je i previše svjedoka koji su posvjedočili i ovo je jedan od događaja koji je dao pečat nastojanju hrvatske države i političkog vrha da dokažemo tko je žrtva, a tko je agresor – rekao je Jenkač, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.

Predsjednik Skupštine Varaždinske županije Josip Križanić istaknuo je da se svi još dobro sjećamo tog zvjerskog čina koji se dogodio u Podrutama i koji je zgranuo cijelu Hrvatsku javnost.

- Posebice je zgranuo nas na sjeveru koji još nismo bili zahvaćeni strašnim ratom koji je već bio u drugim dijelovima Hrvatske. Pogibija talijanskih i francuskog časnika nije bila uzaludna. Taj čin je već nakon nekoliko dana rezultirao priznavanjem Hrvatske, najprije naših prijatelja susjeda, a kasnije i drugih članica ondašnje Europske zajednice, a i drugih svjetskih država. Mi smo tada ponadali da će to pomoći razrješavanju naših ratnih sukoba i da će neprijatelj biti, ako ništa drugo, barem malo blaži. Grdno smo se prevali jer upravo nakon tih događanja oni su bili još žešći i još brutalniji u svojim zvjerstvima – rekao je Križanić.

S komemorativnog je skupa poručio i kako od srca zahvaljuje i svim hrvatskim, posebno varaždinskim braniteljima.

- Nakon oslobađanja varaždinskih vojarni i oružja koje je pristiglo diljem Lijepe naše bitno se promijenio tijek rata, a svi naši Varaždinci, gotovo svi bojovnici koji su ovdje bili na oslobađanju vojarni ratovali su od Dubrovnika do Vukovara – podsjetio je Križanić.

Izaslanik hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i predsjednikov savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost dr. sc Dragan Lozančić rekao je da su mnogi gradovi i sela naše domovine bili danima i tjednima prije ovog događaja izloženi nemilosrdnim napadima i stradanjima nevinih žrtava od strane moćnog agresora koji nije prezao ni pred čime.

- Iako se hrvatski narod nalazio u vrlo teškoj situaciji, dolazak promatračke misije Europske zajednice u nama je probudio nadu da nismo sami i dodatno nas je osnažio u našoj obrani. Europski promatrači imali su značajnu ulogu da istina o svemu što se tada događalo u Hrvatskoj, ode u svijet. A to je bilo iznimno važno za afirmaciju pravednosti naše borbe za slobodu i međunarodno priznaje – rekao je Lozančić dodajući da su nas su nakon međunarodnog priznanja čekali još teški i krvavi dani, mjeseci i godine do konačne pobjede u Domovinskom ratu.

- Danas Republika Hrvatska kao aktivna i punopravna članica Euroatlantske zajednice vrlo aktivno doprinosi uspostavi i očuvanju mira diljem svijeta, svojim sudjelovanjem u brojnim međunarodnim vojnim misijama, operacijama i aktivnostima. Žrtva koju su članovi promatračke misije Europske zajednice napravili nikada se ne smije zaboraviti i na tome ćemo im uvijek biti zahvalni – poručio je Lozančić.

Gordan Grlić Radman, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministar vanjskih i europskih poslova kazao je da je napad na helikoptere bio očajnički potez jugoslavenske armije da nasiljem zaustavi ono što se više nije moglo zaustaviti.

- To je borba za slobodu, Domovinski rat i priznanje suverenosti hrvatske države. Pucanj u helikopter i te žrtve zapravo su ubrzale priznanje Republike Hrvatske i ponavljam da ono što je prije 31 godinu, ta težnja za hrvatskom slobodom, težnja za izlazak iz umjetne i nasilne tvorevine koju je velikosrpski hegemonizam nastojao pod svaku cijenu silom zaustaviti nije se dogodio i danas vidimo gdje je Hrvatska, a gdje su sve oni sljednici te politike završili – rekao je ministar.

Kazao je kako mu je jako žao zbog tih žrtava, ali i žrtve hrvatskih branitelja.

- Hrvatska je cijela bila uključena u borbu za slobodu, a Domovinski rat je homogenizirao hrvatski narod i ono što je krvlju stečeno to se ne da nikada više i nikome. Ponavlja se, nažalost, u Ukrajini, ruskom agresijom, a mi smo snažno pokazali solidarnost i empatiju i dali smo izdašnu pomoć Ukrajini, solidarizirali smo se s njihovom borbom za slobodu – rekao je Radman dodajući da Hrvatska sva svoja iskustva želi podijeliti s ukrajinskim prijateljima.

Lilas Bernheim, prva savjetnica Veleposlanstva Francuske je u svom govoru naglasila da je za dva talijanska nenaoružana helikoptera bilo jasno da rade u funkciji Europske zajednice i da su poginuli promatrači bili članovi misije koja je trebala nadzirati prekida borbenih sukoba. Zahvalila je hrvatskoj vlasti te osobno gradonačelniku Novog Marofa što se nastavlja obilježavanje ovog tragičnog događaja. Zaključila je kako je zbog svih aktualnih događanja u svijetu , posebice Ukrajini, vrlo važno očuvanje sigurnosti u Europi i svijetu.

Da žrtva europskih promatrača nije bila uzaludna istaknuo je i veleposlanik Talijanske Republike u Hrvatskoj NJ. E. Pierfrancesc Sacco. Naglasio je da je ovaj događaj doprinio procesu priznavanja Hrvatske i njezinom ulasku u sve važne europske i svjetske integracije.