Vijesti / Društvo

POVIJESNI ŠTIKLECI

Na današnji dan u snježnoj mećavi nestao je proslavljeni sportaš Artur Takač

Na današnji dan u snježnoj mećavi nestao je proslavljeni sportaš Artur Takač

U mladosti je bio svestrani sportaš, bavio se nogometom, hokejom na ledu, tenisom, plivanjem, skakanjem u vodu, ali najveće uspjehe postigao je kao atletičar...

28.1.2009. U Varaždinu je u 90. godini umrla Vanda Milčetić, zaslužna hrvatska knjižničarka, dugogodišnja ravnateljica varaždinske Gradske knjižnice i čitaonice "Metel Ožegović". Rođena je u Varaždinu 1918. godine, u rodnom gradu maturirala je na gimnaziji, a u Mađarskoj i Danskoj specijalizirala bibliotekarstvo. Tijekom tridesetgodišnjeg vođenja varaždinske knjižnice utemeljila je Odjel za djecu, Ilirsku zbirku i zavičajnu zbirku "Varazdiensiu", pružala stručnu pomoć pri otvaranju putujućih i seoskih biblioteka, školskih knjižnica, a u Višoj pedagoškoj školi u Čakovcu predavala je knjižničarstvo. Za izvanredno veliki doprinos varaždinskom i hrvatskom bibliotekarstvu Vanda Milčetić dobila je najviša hrvatska priznanja za knjižničarstvo - "Kukuljevićevu povelju" i nagradu "Pavao Markovac" a dobitnica je i nagrade grada Varaždina.

28.1.2004. U 82. godini života umro je znanstvenik Ante Gabričević, suradnik Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu. Među brojnim znanstvenim radovima objavio je i knjigu „Stanovništvo Varaždina tijekom minulih stoljeća“ u kojoj prikazuje razvoj i priraštaj stanovnika u gradu tijekom 215 godina.

28.1.2004. Na skijanju na Kopaoniku u snježnoj mećavi nestao je Artur Takač, legendardni varaždinski sportaš i sportski djelatnik. Tijelo mu je pronađeno nakon 17 mjeseci. Artur Takač rođen je 9. lipnja 1918. godine u Varaždinu, u obitelji montera prve električne centrale. U rodnom gradu pohađao je gimnaziju, a zatim se zaposlio u Svilani. U mladosti je bio svestrani sportaš, bavio se nogometom, hokejom na ledu, tenisom, plivanjem, skakanjem u vodu, ali najveće uspjehe postigao je kao atletičar, odnosno trkač na srednje pruge – 800 i 1500 metara. Kao juniorski prvak države poslan je u kamp nadarenih atletičara na Olimpijadu u Berlin 1936. godine. Nakon sportske karijere obavljao je brojne odgovorne dužnosti u međunarodnim organizacijama. Među ostalim, Artur Takač je od 1962.godine bio tajnik i od 1975. dopredsjednik europskog komiteta Atletske federacije, selektor i tehnički vođa atletske reprezentacije Europe, od 1969. tehnički direktor Međunarodnog olimpijskog komiteta i od 1984. stalni je osobni savjetnik predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Juana Antonia Samarancha. Arturu Takaču Varaždinska županija posthumno je dodijelila nagradu za životno djelo.

28.1.1947. U Varaždinu je rođen Ivica Vukotić, sportski novinar, publicista. Profesionalnim novinarstvom se počeo baviti 1967. kada se zapošljava u Varaždinskim vijestima. Od 1978. novinar je Sportskih novosti. Autor je jedanaest publicističkih djela o varaždinskom sportu i sportašima, pokretač mnogih sportskih i društvenih akcija u gradu i županiji. Ivica Vukotić umro je 2004. godine.

28.1.1923. U Varaždinu je održan sastanak predstavnika rudara zagorskih ugljenokopa na kojem je prihvaćena odluka o štrajku kojim se tražilo povećanje plaća. Štrajk je trajao sedam tjedana nakon čega su rudarima povećane plaće za 20 posto.

28.1.1894. Odlukom zajedničkog Ugarsko – hrvatskog državnog sabora uvedeno je 1891. godine obvezno zdravstveno osiguranje obrtnih i tvorničkih namještenika u Hrvatskoj. Tijekom 1892. godine utemeljena je Okružna blagajna za potporu bolesnika Varaždinske županije koja je počela djelovati 28. siječnja 1984. godine. Članovi Blagajne imali su pravo za vrijeme bolesti i bolovanja zbog ozljeda na besplatne lijekove, liječničku pomoć, ortopedska pomagala i hranarinu tijekom dvadesetotjedne nesposobnosti za rad. Iz Blagajne se isplaćivala i naknada za pogrebne troškove. Prve godine djelovanja u Okružnu blagajnu učlanilo se 3900 osiguranika.

28.1.1831. Umro je Juraj Kunić, zlatar. Rođen je u Varaždinu 1775. godine, bio je najznačajniji zlatarski majstor hrvatskog klasicizma. Od njegovih zlatarskih radova sačuvani su brojni kaleži u crkvama sjeverne Hrvatske.

28.1.1709. Kralj Josip i. odobrio je Varaždincima da podignu maltu na mostu kod potoka Plitvica, četiri kilometra udaljenom od grada, ali se toj odluci usprotivio hrvatski sabor, koji je održan u Varaždinu 28. siječnja 1709. godine. Umjesto pristanka na novu maltu, Sabor je odlučio pomoći slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu dodjelom kmetova koji će popraviti most preko Plitvice i ceste u gradu, za što se htjelo ubrati maltarinu.

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video