Natjecalo se u slalomu, spustu i skijaškom trčanju na snježnim terenima Varaždinbrega.

31.1.1919. U Varaždinu je rođen Rudolf Košić. Diplomirao je na beogradskoj Muzičkoj akademiji, radio kao nastavnik glazbe u Rijeci i Vukovaru, zatim je od 1956. do 1964. godine dirigent vojnog orkestra u Varaždinu, zborovođa pjevačkog društva „Zanatlijac“, voditelj glazbene sekcije OKUD „Milica Pavlić Kata“, nastavnik varaždinske Glazbene škole. Dirigirao je na promenadnim koncertima u štetalištu „Vatroslav Jagić“. Rudolf Košić bavio se i skladanjem.

31.1.1914. U Ivancu je rođen Stjepan Velić, redatelj i scenarist popularnih znanstvenih filmova. Radio je u „Nastavnom filmu“, „Zora film“ i Obrazovnom centru Televizije Zagreb.

31.1.1885. Rođen je u Đurđevcu Josip Hajduković, svećenik i pjesnik. Po okončanju studija Bogoslovije u Zagrebu radio je kao kapelan u Dugom Selu, a 1918. postaje župnik u Varaždinskim Toplicama koju dužnost je obavljao do svoje smrti 21.svibnja 1942.godine. Josip Hajduković skupljao je i objavljivao pučke umotvorine, ponajviše zagonetke. Pisao je stihove prožete vjerom, prošlošću i domoljubljem. Godine 1909. objavio je  zbirku stihova „Pjesme“. Surađivao je u varaždinskom tjedniku „Hrvatska straža“, u listovima i časopisima „Glasnik svetog Franje“, „Književnom tjedniku“, „Luči“, „Prosvjeti“, „Obitelji“ i drugima.  

31.1.1588. Gradsko poglavarstvo Varaždina donijelo je odluku da jedno građani slobodnog i kraljevskog grada Varaždina mogu prodavati žito po ulicama, izvan gradske tržnice. Svi ostali žito su morali nuditi na tržnici koja je bila pred Gradskom vijećnicom.

31.1.1937. Varaždinski ski – klub priredio je prvo skijaško prvenstvo grada. Natjecalo se u slalomu, spustu i skijaškom trčanju na snježnim terenima Varaždinbrega.

31.1.1898. U Varaždinu je. rođen Josip Brajtenfeld, liječnik neuropsihijatar. Medicinu je diplomirao u Grazu, od 1922.godine radio je u varaždinskoj bolnici  i bio angažiran na suzbijanju zaraznih bolesti u varaždinskom kraju. Nakon specijalizacije neurokirurgije u Berlinu  voditelj je neuropsihijatrijskog odjela Zakladne bolnice na Rebru, a od 1945. rukovodio je odjelom  neuropsihijatrije  opće bolnice „Mladen Stojanović“ i izvanredni je profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Autor je brojnih znanstvenih članaka  koje je objavljivao u „Radiološkom glasniku“ i „Liječničkom vjesniku“. Josip Brajtenfeld umro je u Zagrebu 1964.godine.