U odnosu na početak godine, nezaposlenost se ipak smanjuje u svim županijama, a najbrže u jadranskima.
Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Grad Zagreb,
Međimurska županija i Zagrebačka županija na svom području
bilježe najveći rast neto plaća u drugom tromjesečju u odnosu na
isto razdoblje prošle godine, i to od 7% rasta u Zagrebačkoj do
8,6% povećanja neto plaća u Istarskoj županiji!
U tim su sredinama plaće rasle nešto brže od prosječnog povećanja
u zemlji (6,5%), dok su primanja u kontinentalnim županijama
rasla sporije, između četiri posto u Vukovarsko-srijemskoj do
4,9% u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Inače, prosječna neto plaća svih zaposlenih u zemlji bila je za
lipanj 7175 kuna, što je gotovo šest posto više nego lani u istom
mjesecu. Toliki rast plaća posljednji je put zabilježen potkraj
2008. godine.
Više je razloga zbog kojih je došlo do rasta prosječnih primanja
u zemlji, od povišica u javnom sektoru, boljeg stanja u uslužnom
sektoru te potražnje za radnicima u turizmu i građevini.
Regionalno, najveća je prosječna neto plaća u srpnju isplaćena u
Zagrebu, 8597 kuna, dok je 2500 kuna niža primanja – prosječnih
6067 kuna – imala slabo razvijena Virovitičko-podravska županija
u kojoj je zaposleno oko 24 tisuće osoba. U Zagrebu je u lipnju
bilo zaposleno oko 343 tisuće osoba, bez onih koji rade u obrtu i
slobodnim profesijama. Više od stotinu tisuća zaposlenih imaju
još samo tri županije, i to Splitsko-dalmatinska 162 tisuće
radnika, Zagrebačka 128 tisuća i Primorsko-goranska 114 tisuća.
Više od 7000 prosječne neto plaće imale su još Zagrebačka
županija (7231 kunu) te Primorsko-goranska županija gdje su
prosječna primanja poskočila na 7230 kuna. Vrlo blizu granici od
7000 kuna je i Karlovačka županija s prosječnim primanjima od
6908 kuna, a Karlovčani su za stotinjak kuna jači i od Istarske
županije. Općenito, slabije razvijene kontinentalne županije
imaju prosječne neto plaće od 6200 do 6300 kuna, sjeverozapadne
županije od 6500 do 6600 kuna, slično kao i dubrovačko područje
te Šibensko-kninska županija.
Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija su nadomak 6800 kuna.
Prema djelatnostima, na godišnjoj razini po rastu plaća prednjače
informacije i komunikacije (+9,2%), obrazovanje (+8,2%) te
djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
(+8,5%). Kako je država veliki poslodavac, rast plaća u svim
županijama poguralo je i povećanje osnovice u javnim službama za
četiri posto od početka godine. Najmanji broj zaposlenih ima
Ličko-senjska županija, oko 16 tisuća, a njihove su prosječne
plaće za lipanj bile 6621 kunu.
Samo dvije županije, Varaždinska i Istarska, imaju stopu
nezaposlenih nižu od četiri posto, i to 3,4% u Varaždinskoj i
3,8% u Istarskoj. Još četiri županije središnje Hrvatske i Grad
Zagreb imaju stopu nezaposlenosti manju od pet posto, i to 4,3%
Krapinsko-zagorska, 4,6% Zagrebačka i Koprivničko-križevačka, a
Međimurska i Grad Zagreb 4,8%.
Bez posla je potkraj lipnja bio i svaki deseti ili jedanaesti
radno aktivni stanovnik Splitsko-dalmatinske, Sisačko-moslavačke,
Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske
županije. U odnosu na početak godine, nezaposlenost se ipak
smanjuje u svim županijama, a najbrže u jadranskima. Najveća je
nezaposlenost u Virovitičko-podravskoj županiji, 14,3
posto.