Osniva se Zavod za socijalni rad kao centralno mjesto za područne službe u županijama, ispod kojih su ispostave.
Izmjena sedam zakona uz ulaganja od 1,2 milijarde kuna u sljedeće
dvije godine i tri nacionalna plana do 2027. godine u koja se
planira uložiti 7,1 milijardu kuna godišnje predstavljaju reformu
sustava socijalne skrbi koja usluge za korisnike treba učiniti
kvalitetnijima i dostupnijima. Jer, kako kaže ministar Josip
Aladrović – mnogo ranjivih skupina očekuje promjene.
Novac će se namicati, osim iz državnog proračuna, i iz EU
socijalnog fonda i fonda za regionalni razvoj, Nacionalnog plana
za oporavak, ali i iz proračuna jedinica lokalne samouprave.
Socijalno mentorstvo
Novim Zakonom o socijalnoj skrbi u 2022. godini povećat će se
osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade (ZMN) s 800 na
1000 kuna, a nadalje će se, u cilju smanjenja rizika od
siromaštva, taj iznos uređivati Vladinom uredbom, što će
omogućiti njegovo kontinuirano povećanje iz godine u godinu.
Ići će se i prema većim naknadama za korisnike smještaja, a
izračun cijena usluga koje su na tržištu do 2023. imat će
jedinstvenu metodologiju. Uvodi se socijalno mentorstvo za osobe
u riziku od socijalne isključenosti, što uključuje sveobuhvatnu
procjenu i planiranje, prethodnu stručnu procjenu te
psihosocijalni tretman radi prevencije nasilja u obitelji. Osniva
se Zavod za socijalni rad kao centralno mjesto za područne službe
u županijama, ispod kojih su ispostave. S radom počinje 1.
siječnja 2023.
– Trenutačno radimo kroz 82 centra za socijalnu skrb i ta je
fragmentiranost pokazala manjkavosti – rekao je Aladrović.
Obiteljski centri ponovno postaju samostalne ustanove.
Potkapacitiranost sustava socijalne skrbi rješava se novim
zapošljavanjem – do sada je zaposleno 196 od 200 najavljenih, a
planira se zaposliti još 326 osoba u sljedeće tri godine čime bi
se postiglo 30% više zaposlenih (2207) od početnog broja (1685).
U sustav će se za izmjene Zakona o socijalnoj skrbi dogodine
dodatno uložiti 361,96 milijuna kuna, a u 2023. skoro 670
milijuna više nego prethodne godine. Predviđeno je i osnivanje
Akademije socijalne skrbi koja bi se bavila stručnim
cjeloživotnim usavršavanjem stručnjaka.
U svrhu transparentnosti i nadzora sustava, sljedeće godine
osniva se i najavljeno Povjerenstvo za pritužbe građana kao
svojevrsni civilni nadzor nad uslugama socijalne skrbi.
Istovremeno se smanjuje broj javnih ovlasti – dio kroz Zakon o
socijalnoj skrbi, dio naknadno. Izmjenama i dopunama Zakona o
udomiteljstvu namjeravaju se poboljšati uvjeti skrbi, ponajviše
za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi. Višegodišnja nastojanja
da se udomiteljstvo osnaži ostala su bezuspješna, štoviše, broj
udomitelja samo je padao. Država sada ima za cilj povećati broj
udomitelja za 10%, i to uglavnom alociranjem značajnijeg novca.
– Povećavaju se opskrbnine i do 42% za djecu, ovisno o njihovoj
dobi, a do 25% za odrasle. Povećavaju se i naknade udomiteljima,
i to između 15% i 60% – najavio je Aladrović dodavši da će se i
ove naknade utvrđivati svake godine.
Za povećanje opskrbnina (novca za mjesečne troškove djeteta, sada
je to oko 2000 kuna) namijenjeno je 42,16 milijuna kuna, a za
povećanje naknada udomiteljima 44,14 milijuna.
Drugi dio reforme u 2022.
Tako će tradicionalni udomitelji, a njih je najviše, umjesto
sadašnjih 830 kuna naknade po djetetu dobivati mjesečno 1350 kuna
te između 2525 i 2850 kuna opskrbnine za svako dijete, ovisno o
djetetovoj dobi. Za profesionalne udomitelje naknade rastu 15% do
60%, za specijalizirano udomiteljstvo za djecu iznosit će 4500 do
7500 kuna, a za standardno udomiteljstvo 4000 kuna umjesto
dosadašnjih 2500. Specijalizirano će se udomiteljstvo
fleksibilizirati pa će ga moći obavljati i osobe sa srednjom
stručnom spremom.
Naime, za udomljavanje djece s problemima u ponašanju ili
zdravstvenim i intelektualnim teškoćama, po dosadašnjim uvjetima,
nije bilo interesa. Naknade bi tu iznosile od 4500 do 7500 kuna
po djetetu. Uz navedena dva zakona, mijenja se i pet zakona o
reguliranim profesijama. Tri nacionalna plana usmjerena su, među
ostalim, smanjenju siromaštva, posebno dječjeg, povećanju
obiteljske i najniže mirovine te poboljšanju uvjeta stanovanja,
osnaženju kapaciteta pružatelja usluga i proširenje tih usluga,
kao i dalje izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom.
– Ovo je prvi paket reformi, a 2022. slijedi drugi, kroz izmjene
Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o inkluzivnom dodatku –
najavio je ministar.