Školovao se u Beču, Gracu i Zagrebu, sudjelovao je u ratu protiv Turaka gdje se isticao junaštvom, predstavljao je hrvatsko plemstvo na krunidbi kralja Josipa I.
14.10.1945. U zagrebačkom humorističnom listu “Kerempuh” prvi se
puta objavio lik Petrice Kerempuha autora Ive Režeka, akademskog
slikara iz Varaždina. U Hrvatskoj je prva knjiga o popularnom
liku Petrice Kerempuha objavljena u Varaždinu 1834.godine. Bilo
je to djelo pisca Jakoba Lovrenčića “Petrica Kerempuh iliti
življenje človeka prokšenoga”.
14.10.1903. Umro je znanstvenik i doktor prava Bruno Dirigl.
Rođen je u Varaždinu 1859.godine a u Beču je doktorirao pravo,
radio je kao javni bilježnik i odvjetnik u Varaždinu i Karlovcu.
Objavio je brojne znanstvene radove o odvjetništvu, bilježništvu
i građanskom pravu. Bio je među utemeljiteljima “Varaždinske
industrijske zadruge” i “Prvog Hrvatskog varaždinskog
dioničarskog društva za električnu rasvjetu” koje je 1895.godine
sagradila električnu centralu i uvelo električnu struju u
Varaždin.
14.10.1663. U Krkancu kraj Varaždina rođen je grof Baltazar
Patačić, političar, književnik, utemeljitelj čuvenog pijačkog
društva «Pinta». Školovao se u Beču, Gracu i Zagrebu, sudjelovao
je u ratu protiv Turaka gdje se isticao junaštvom, predstavljao
je hrvatsko plemstvo na krunidbi kralja Josipa Prvog Habsburškog.
Od 1693.godine bio je pravni savjetnik u Ugarskoj kancelariji u
Beču, od 1707.godine veliki je župana Virovitičke županije. Kao
pisac ostavio je u hrvatskoj književnosti vrijedno djelo «Diarum»
– dnevnik. U svojem dvorcu u Krkancu kraj Vidovca 1696.godine
utemeljio veselo društvo vinskih doktora pod imenom «Pinta» u
koje su bili učlanjeni mnogi ondašnji uglednici među njima i
pisac Pavao Riter Vitezović, podban Ivan Rauh i drugi iz
plemićkog, činovničkog i crkvenog stališa. Grof Baltazar Patačić
umro je u prosincu 1719.godine i sahranjen je u baroknoj kapelici
svetog Antuna u Remetincu.
14. listopada 1991. Održan je osnivački skup Hrvatskog časničkog
zbora za područje općine Varaždin uz očekivanje da će vrlo brzo
ova vanstranačka i dobrovoljačka organizacija okupljati više od
dvije tisuće pričuvnih i aktivnih časnika. Prema riječima
predsjednika Hrvatskog časničkog zbora dr. Tomislava Jantola, u
to vrijeme rat u Hrvatskoj bio je ušao u fazu kada više nije bilo
dovoljno oslanjati se na dobrovoljačke snage, već se trebalo
intenzivno pristupati organizaciji Hrvatske vojske prema svim
načelima i pravilima koja vrijede za vojne strukture. Zadatak
Hrvatskog časničkog zbora bio je obuka i usavršavanje svojih
članova.