Zaredio se za svećenika 2. studenoga 1958. u Varaždinu.
17.11.1674. Poglavar varaždinskog isusovačkog samostana otac
Leonardo Sabater sklopio je ugovor o gradnji tornja isusovačke
crkve, današnje varaždinske Katedrale. Radove je izveo zidarski
majstor iz Ptuja Petar Julijan i toranj isusovačke crkve dovršen
je 1676. godine.
17.11.1930. Utemeljen je Rotari klub Varaždin koji je ubrzo nakon
toga primljen u svjetsku rotarijansku organizaciju. Varaždinski
rotarijanci sastajali su se u hotelu Novak u Kukuljevićevoj ulici
i u gostionici Meleš. Članovi Rotari kluba bili su istaknuti
varaždinski građani, liječnici, profesori, odvjetnici,
tvorničari, trgovci, bankari koji su dobrotvornim radom i
prikupljenim novcima pomagali najsiromašinijim i bolesnim
sugrađanima. Rad Rotari kluba Varaždin zabranjen je 1941.godine i
obnovljen je tek 1993.godine.
17.11.1993. U Varaždinu je umro Andrija Kuštović, slikar. Rođen
je u Varaždinu 20.listopada 1918.godine, gimnaziju je maturirao u
rodnom gradu, radio je u «Varteksu» kao voditelj ekonomske
propagande i publiciteta. Njegov talenat za slikarstvo otkrio je
u gimnaziji profesor Ladislav Kralj Međimurec i dao mu prve
poduke. Andrija Kuštović radio je slikarskom tehnikom akvarela,
teme su bile vezane uz grad Varaždin, slikao je ulice, trgove,
ljude, dravske i zagorske motive. Od 1939.godine bio je
član grupe slikara Hrvatskog Zagorja i Međimurja i sudjelovao na
kolektivnim izložbama. Od samostalnih izložbi posebno se ističe
Kuštovićeva izložba akvarela u Parizu.
17.11.1902. Bogati varaždinski veletrgovac i gradski podnačelnik
Stjepan Leitner utemeljio je “Društvo za prehranu mladeži pučkih
škola”. Društvo je pomagalo 25 siromašna učenika. Stjepan Letiner
imao je prvi automobil u Varaždinu 1902. godine. Za svoj
dobrotvorni rad Leitner je od cara Franje Josipa Prvog 1908.
godine dobio plemstvo s pridjevkom “Letner de Varaždinrieg”.
17.11.1989. Umro je Metod Hrg, povjesničar nacionalne povijesti,
arhivist. Rodio se u Ivancu 1916. godine, diplomirao na
zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a za svećenika je
zaređen 1942. godine. Bilo je kapelan u Svetom Ivanu Zelini,
župnik župe Svete Nedjelje, a od 1966. godine arhivist je
Zagrebačkog kaptola. O svojim istraživanjima prošlosti objavio je
više knjiga te studije o povijesti ivanečkog kraja. S latinskog
je preveo ispravu iz 1396. godine u kojoj se prvi put spominje
Ivanec.
17. studenog 2020. u Zagrebu je umro fra Bono Šagi. Rođen je u
Brodarovcu 1932.godine, a osnovnu je školu pohađao u Druškovcu i
Maruševcu, dok je u Varaždinu i Zagrebu pohađao gimnaziju. U
Zagrebu je 4. listopada 1955. položio doživotne zavjete. Zaredio
se za svećenika 2. studenoga 1958. u Varaždinu. Studirao je na
Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu na kojem je diplomirao
teologiju 1959. godine.
U ožujku 1961. godine poslan je u Varaždin po želji nadbiskupa
Franje Šepera da pripremi osnivanje župa sv. Vida u Varaždinu i
sv. Mihaela u Sračincu koje su i osnovane 8. listopada te iste
godine. Od tada, pa sve do 2008. godine, vrši službu župnika župe
sv. Vida u Varaždinu
Općina Maruševec je Odluku o imenovanju počasnog građanina fra
Boni Zvonimiru Šagiju donijela 2008. godine, zbog prisnog odnosa
i neizbrisivog traga među župljanima Maruševca, gdje i danas o
njemu govore lijepim riječima i s poštovanjem.