Zimski ugođaj ili zatopljenje?
Kraj studenog donio je u unutrašnjosti već mjestimice zimski
ugođaj – bilo je snijega, izmjeren je i snježni pokrivač, a
zadnji dan mjeseca zbog minimalne temperature ponegdje gotovo da
je opravdao ime studeni, navodi se u sezonskoj prognozi za
zimu Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Iz DHMZ-a napominju da zima klimatološki počinje 1. 12.
2021. i traje do 28. 2. 2022., dok astronomska ili kalendarska
zima traje od 21. 12. 2021. do 20. 3. 2022. Prema dostupnom
prognostičkom materijalu koji se koristi u Sektoru za vremenske i
pomorske analize i prognoze DHMZ-a, sezonska prognoza za zimu
ukazuje na najvjerojatnije pozitivno odstupanje temperature od
višegodišnjeg prosjeka, odnosno na zimu topliju od uobičajenog
ili najmanje prosječno toplu. Vjerojatnost ostvarenja prognoze je
razmjerno velika.
Ako se promatra sezona po mjesecima, veća vjerojatnost pozitivnog
odstupanja temperature od srednjaka postoji u Dalmaciji, i to u
siječnju i veljači. Iako se općenito očekuje toplija zima od
prosjeka, to ne znači da neće biti kraćih razdoblja, kada uz
prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od
uobičajene, i na kopnu i na moru. Kod prognoze količine oborine
na sezonskoj skali uz DHMZ-a naglašavaju da je ta prognoza mnogo
složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za
dulje vremensko razdoblje manja.
Za ovu zimu nema izraženog signala za veće odstupanje količine
oborine od višegodišnjeg prosjeka pa uz umjerenu vjerojatnost
ostvarenja prognoze možemo reći da je izgledna količina oborine
oko uobičajene.
Međutim, gledajući na mjesečnoj skali, postoji vjerojatnost za
količinu oborine veću od uobičajene u siječnju i veljači i to
uglavnom u Dalmaciji.
Pritom napominju i da se u dugoročnim prognozama ne može
precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se
smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom
sezone mogu izmjenjivati razdoblja s manjkom oborine s kraćim
razdobljima kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle
obilnija kiša ili snijeg.
Na kraju naglašavaju i da uz informacije koje donosi
sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i
upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito
kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr.
obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i
izražena zahladnjenja.)
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog
foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog
foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je
Hrvatska članica).