Bez 'poputnice' niste mogli u Varaždin, a svi sajmovi su ukinuti.
16.12.1952. U 70. godini života umro je
Franjo Bogadek, leksikograf i pravnik. Rodio se
u Petrijancu 6.6.1882., a 1906. godine se odselio u SAD gdje se
školovao u teološkom sjemeništu i Baltimoreu. Pravo je studirao i
doktorirao u Pittsburghu 1914. Bio je pravni savjetnik Hrvatskoga
nacionalnoga društva i Hrvatske bratske zajednice. Objavio je
nekoliko izdanja hrvatsko – engleskoga i englesko – hrvatskoga
rječnika za hrvatske iseljenike.
16.12.1937. U promet je puštena željeznička
pruga između Varaždina i Koprivnice. Ravničarska
pruga dužine 42 kilometara povezivala je sjeverozapadnu Hrvatsku
s Podravinom i Slavonijom. Svečano otvaranje održalo se na
varaždinskom kolodvoru uz prigodan program i prolazak prvog vlaka
po novoizgrađenoj pruzi.
16.12.1937. Novoutemeljena “Željeznička
glazba Varaždin” s kapelnikom Josipom Ponertom imala je
prvi javni nastup. Oko tridesetak glazbenika zaputilo se
Varaždinskim ulicama i sviralo marševe i popularne melodije. Od
osnutka do danas limena glazba željezničara održala je mnoštvo
koncerata i nastupa po europi.
16.12.1931. godine rođena je u u
Varaždinskim Toplicama Božena Filipan.
Biologiju, geografiju i kemiju diplomirala je na Višoj pedagoškoj
školi u Zagrebu, a psihologiju znanstvenoga smjera na
Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1973. godine. Radila je kao
odgajateljica i upraviteljica Dječjega vrtića »Ivan Goran
Kovačić« u Zagrebu, bila je nastavnica biologije i geografije u
osnovnoj školi u Varaždinskim Toplicama, gdje je bila školska
pedagoginja i psihologinja, te kao ravnateljica spomen-škole
»Antun i Ivan Kukuljević« u izgradnji i savjetnica za predškolski
odgoj Zavoda za unapređivanje školstva. U Domovinskom ratu bila
je dobrovoljka u sastavu psiholoških jedinica. Književnim
stvaralaštvom započela je u školskim literarnim i dramskim
sekcijama te ga nastavila ostvarivati kao cjeloživotnu potrebu,
ali objavljivanje književnih djela podredila je interesima
stručnog i znanstvenog djelovanja u školstvu i dokumentiranom
prikazivanju uloge Varaždinskih Toplica u hrvatskoj povijesti,
kulturi i umjetnosti. Bila je članica Izdavačkoga savjeta
časopisa Kaj u kojem objavljuje pjesme i prozu na standardu i
kajkavštini. Bavila se i proučavanjem kreativnosti i
psihohistorije, posebice u području povijesti školstva,
biografija važnih osoba i zaštite spomeničke baštine. Autorica je
knjige Pet stoljeća narodne prosvjete i školstva u Varaždinskim
Toplicama. Kao predsjednica Ogranka Matice hrvatske u
Varaždinskim lopticama (1995.—2016.) utemeljila je književno –
znanstvenu manifestaciju Kukuljevićevi dani u Varaždinskim
Toplicama, surađivala je sa Zavodom za znanstveni rad u
Varaždinu, te uredila tri zbornika radova s istoimenih
znanstvenih skupova. Objavila je i tri autorske knjige koje se
bave poviješću Varaždinskih Toplica: Pet stoljeća narodne
prosvjete i kulture u Varaždinskim Toplicama, Varaždinske Toplice
i naselja: Traganje za izvorima i Varaždinske Toplice u hrvatskoj
povijesti i kulturi. Božena Filipan je od 2018. godine bila i
članica Društva hrvatskih književnika, a za svoj stručni i
društveni rad primila je više priznanja i nagrada. Preminula je
9.8.2021. u Varaždinskim Toplicama.
16.12.1709. Na Hrvatskom saboru odlučeno je da
se i u Varaždinu uredi lazaret gdje bi se izolirali oboljeli od
kuge koja je harala Slavonijom i Ugraskom. Zapovjedniku
Baraždinske krajine generalu Breineru upućena je molba da bez
valjane poputnice nikome ne dopusti dolazak u ovaj dio Hrvatske.
Ukinuti su i svi sajmovi.