Na njegovim slikama su motivi prirode i sela Hrvatskoga zagorja, najčešće je slikao brjegove, cvijeće, oblake i sunce. Autor je pokala za pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa nazvanog – Rabuzinovo sunce.
19.12.2008. U Varaždinskoj bolnici u 88. godini života umro je
jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara Ivan
Rabuzin. Rodio se 27.3.1921. u Ključu kraj Novog Marofa
u brojnoj obitelji te je završio stolarski zanat u Zagrebu i
Zemunu. Radio je u novomarofskoj tvornici namještaja «Bor» a
zatim se profesionalno bavio slikarstvom. Prvu je samostalnu
izložbu imao 1956.godine u Novom Marofu, 1960.godine izlaže u
zagrebačkoj Galeriji primitivnih umjetnosti. Godine 1963.
postigao je veliki uspjeh izložbom u galeriji «Mona Liza» u
Parizu i od tada je imao više od 200 samostalnih izložbi u
inozemstvu, primio brojne nagrade i stekao svjetsku slavu. Na
njegovim slikama su motivi prirode i sela Hrvatskoga zagorja,
najčešće je slikao brijegove, cvijeće, oblake i sunce. Autor je
pokala za pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa nazvanog –
“Rabuzinovo sunce”.
19.12.1952. Umro je Anzelmo Canjuga u 58. godini
života. Bio je skladatelj, svećenik, gvardijan kapucinskog
samostana i profesor glazbe. Oko šezdesetak njegovih skladbi je
sačuvano među kojima su popijevke,preludije, fuge za orgulje i
mise.
~~~
U prošlosti su Drava, Bednja i Plitvica obilovale ribom, a potoci
rakovicama. Građansko poglavarstvo Varaždina davalo je u zakup
ribolov na Dravi i ribnjacima kraj Stare struge i na dravskim
poljima. U srednjem vijeku riba je bilo i u grabištima s vodom uz
bedeme, a ponajviše na prostoru današnjeg Jagićevog parka, Trga
bana Jelačića, gimnazijske zgrade, Nazorove ulice. Na
varaždinskoj tržnici svakoga dana ribari su nudili svježe
ulovljenu ribu i potočne rakove. Najtraženije su bile
dravske glavatice i mladice bez kojih nije bilo nijedne gozbe.
Odlukom magistrata nisu se smjeli loviti i prodavati rakovi ako
im je razmak raspetih štipaljki bio manji od 18 centimetara.
Ribnjaka je bilo i u okolici Varaždina. Na varaždinbreškoj
Koradovici velike ribnjake posjedovao je Franjo Pust, u Jalžabetu
obitelj Bedeković, kod Lepoglave i Veternice ribnjake su imali
varaždinski kanonici. O svakom se ribnjaku brinuo ribar, a radili
na njemu kmetovi.