Predstavljanje rezultata istraživanja Gomile organizirali su Hrvatski restauratorski zavod, Institut za arheologiju i Hrvatski institut za povijest.
Pod nazivom “Zlato zlatu” u Zagrebu su u petak premijerno
predstavljeni iznimni rezultati istraživanja Gomile u Jalžabetu,
jednog od najbolje očuvanih i najvažnijih nalazišta željeznog
doba u srednjoj Europi.
Predstavljanje je u Hrvatskom institutu za povijest, u
zlatnoj dvorani palače Vojkffy-Paravić organizirano na poseban
način, kao drugačije interpretiranje nalaza, među kojima su i
luksuzni predmeti od zlata i jantara. Uz priču o materijalima
koji su fascinirali prapovijesne zajednice od Baltika do
Mediterana, predstavljen je i složeni grobni ritual spaljivanja
pokojnika i pokopa najistaknutijih članova društva u grobnicama
ispod umjetno nasipanih humaka.
Kolika je vrijednost arheološkog nalazišta u Jalžabetu, potvrdili
su i premijer Andrej Plenković te ministrica kulture i medija
Nina Obuljen Koržinek, a uz njih su na predstavljanju bili župan
Varaždinske županije Anđelko Stričak, predsjednik Županijske
skupštine Josip Križanić, načelnik Općine Jalžabet Rajko Solar i
drugi uzvanici.
– Za Hrvatsku je od posebne vrijednosti što se jedan od najbolje
očuvanih i najvažnijih krajolika starijeg željeznog doba u
srednjoj Europi nalazi južno od rijeke Drave, u Jalžabetu i
obližnjem Martijancu. Jalžabetskim prostorom dominirala su dva
grobna humka u kojima su stručnjaci prepoznali posljednja
počivališta halštatske aristokracije, a pronađeni su luksuzni
nalazi, rijetki predmeti od zlata i jantara koji su primjerci
vrhunskog umjetničkog obrta iz tog vremena. To pokazuje da su
ljudi koji su tada živjeli na ovim prostorima već bili razvili
mnoge tehnike i vještine, čiji smo mi danas daleki baštinici. Ti
su materijali tisućljećima bili zastrti slojevima zaborava i
tonama pjeskovite podravske zemlje. No danas je pred
istraživačima znanstveni izazov temeljitog upoznavanja
prapovijesnog društva, davnih života i vjerovanja, u čijem je
središtu događaj, svečani pogreb vladara za kojega je podignuta
jedna od najvećih grobnica te vrste u Europi, Gomila u Jalžabetu
– rekao je premijer Plenković.
Ministrica Obuljen Koržinek također je naglasila važnost ovog
nalazišta. – Kad su 2016. godine počela istraživanja, odmah se
vidjelo da se radi o spektakularnom nalazu. Ono što je pronađeno
i što je danas prezentirano svjedoči o minucioznom radu
arheologa. Ovaj projekt je dio šire mreže nalazišta iz željeznog
doba i nadamo se da ćemo osigurati sredstva da se ide u “in situ”
prezentaciju uz arheološki park – rekla je ministrica Obuljen
Koržinek.
Župan Stričak je podsjetio da je područje Varaždinske županije
bogato arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima.
– Varaždinska županija na znanstvenim temeljima želi graditi
budućnost i očuvati prirodna i kulturna dobra u što izvornijem
obliku te sve to prezentirati hrvatskoj, europskoj, ali i
svjetskoj javnosti, kako bi se što više ljudi moglo diviti
bogatstvu koje imamo. Uz Gomilu u Jalžabetu, među najvrjednijim
lokalitetima su špilja Vindija, arheološka nalazišta iz doba
Rimljana u Varaždinskim Toplicama i Ludbregu, srednjovjekovne
utvrde kao što su Grebengrad i Čanjevo, a uz njih najljepši
hrvatski dvorci Trakošćan, Šaulovec, Stari grad Varaždin.
Županija obiluje i prirodnim bogatstvima, a najveću planinu na
sjeveru Hrvatske, Ivančicu, namjeravamo proglasiti parkom
prirode. Sva ta kulturna i prirodna dobra su nam dobra podloga za
razvoj turizma. Upravo zato će dvorac Šaulovec postati sjedište
Europskog centra za darovite, čime ćemo spojiti znanost, kulturu,
okoliš i turizam – rekao je župan Stričak.
Predsjednik Županijske skupštine Križanić je nalazište u
Jalžabetu nazvao prevrijednim, čega su, naglasio je, bili svjesni
od prvog trenutka.
– Potvrdilo se da je to nešto veliko, ne samo unutar općine
Jalžabet, Varaždinske županije, Republike Hrvatske, nego na
svjetskoj razini. Sigurno je da ćemo napraviti prezentacijski
centar i ne samo da će biti glavna atrakcija za Varaždinsku
županiju, za naš kraj, nego i prvorazredna priča za svakog
putnika koji dođe, a da ne govorim o organiziranim turističkim
posjetima. Ovo je sigurno dragulj čije smo važnosti tek sad
doista svjesni – rekao je Križanić.
Jedan od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture
tog tipa u cijeloj Europi opisao je dr. sc. Saša Kovačević, viši
znanstveni suradnik Instituta za arheologiju.
– Pokretni nalazi koji su počeli pristizati iz konzervatorskih
radionica govore o iznimnom utjecaju, moći i bogatstvu vladajućeg
sloja istočnohalštatske kulture sredinom 6. stoljeća prije
Krista. Zanimljivo da je jalžabetski kralj zapravo zadnji u nizu
vladara koji su ovdje vladali, jer nakon toga dolazi do kraha i
njihova civilizacija potpuno nestaje. Završili smo istraživanja
ogromne krepide, popločenog platoa na kojem leži grobna komora, i
sada je trenutak da se ide u prezentaciju ovog vrijednog
nalazišta – naglasio je Kovačević.
Predstavljanje rezultata istraživanja Gomile organizirali su
Hrvatski restauratorski zavod, Institut za arheologiju i Hrvatski
institut za povijest.