blagdan

Prvi kršćani nisu slavili Božić, u Bibliji ni ne piše kada se Isus rodio: Zašto slavimo najpopularniji blagdan?

Za mnoge je Božić uistinu najljepše doba godine.

Pospremanje doma, pečenje božićnih kolača, kupovina
poklona, kićenje jelke, odlazak na polnoćku i post uz ribu
tradicionalni su načini kako se provode pripreme za blagdan
Isusova rođenja u cijeloj Hrvatskoj.

Za mnoge je Božić uistinu najljepše doba godine. Prema Pew
Research Centeru, oko  95 posto kršćana svake godine slavi
Božić stoga je postao najpopularniji svjetski  blagdan.

Nije tajna da je za mnoge vrijeme Božića užurban period. Uz sve
uzbuđenje oko blagdana, jeste li ikada stali i zapitali se kako
je sve to započelo? Službeno, Božić kao blagdan najvjerojatnije
je počeo negdje oko 4. stoljeća, točnije 336.
godine. Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca.

Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po
Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u
mnogim državama svijeta tako i u Hrvatskoj, državni blagdan.

Budući da u Novom zavjetu nije navedeno kada se točno rodio Isus,
kad je kršćanstvo tek bilo na svom začetku, Isusovo rođenje se
nije slavilo. Uskrs je bio glavni blagdan. Biblija niti ne
spominje konkretan Isusov datum rođenja, ali se mislilo da se to
dogodilo 6. siječnja, a ne 25. prosinca. Taj je datum još uvijek
pripadao blagdanu Juvenilija.

Sve se to promijenilo u 4. stoljeću kada je papa Julije I.
odabrao 25. prosinca kao službeni datum kada će kršćani slaviti
Isusovo rođenje. Zašto je došlo do promjene?Razlozi još uvijek
nisu jasni povjesničarima, no općeprihvaćeno je uvjerenje da je
25. prosinca odabran kako bi se povećala vjerojatnost da će
kršćani diljem svijeta prihvatiti proslavu u odnosu na poganske
tradicije koje su se tada već slavile.

Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća
kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do
blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Svetih
triju kraljeva. Do danas nije jasno zašto se Božić slavi baš
25. prosinca.

Prema Bibliji, Isusa je rodila Djevica Marija, uz pomoć svoga
zaručnika Josipa u gradu Betlehemu. Car August zapovjedio je
popisivanje stanovništva te su Josip i Marija krenuli na put.
Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto gdje će prenoćiti pa su
završili u staji, u kojoj se Isus naposljetku i rodio.

Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi
vidjeli dijete. Poslije je zvijezda repatica dovela sveta tri
kralja do Isusa.

Do srednjeg vijeka praksa slavljenja Božića proširila se diljem
svijeta i zamijenila poganske svečanosti. Kristovo rođenje
slavilo se 25. prosinca, a 6. siječnja postao je datum kada su
ljudi obilježavali svetkovinu Bogojavljenja, na spomen kada su
mudraci stigli u Betlehem i zatekli Isusa u jaslama. 

Božićne tradicije u Hrvatskoj

Priprema za Božić kod nas počinje je došašćem. U početku
je to vrijeme bilo rezervirano za ranojutarnje mise zornice
i duhovno se pripremalo za veliki blagdan. Običaja se proširio na
izradu adventskih vijenaca s četri svijeće, a na svaku
bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća.

Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim
krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća,
uglavnom utjecajem njemačke tradicije te prostorno-političkih
dodira. Prije prihvaćanja kićenja drvca kao tradicije, domovi su
se na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom.
Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i
to voćem, najčešće jabukama.

Na sam Badnjak ukućani su rano ustajali, a žene radile
božićni objed, pospremile dom i spravile posnu hranu za večeru.
Uglavnom se jela riba i pekao kruh koji bi
bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je
veličina simbolizirala obilje naredne godine. 

Na Božić se odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku na sam
Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, a na poldanicu se
išlo po danu. 

Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a
potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se
pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često
darivalo.

Neke od navedenih tradicija još uvijek se i danas poštuju, ali
više nisu toliko ukorijenjene. Sada bolje razumijete povijest
koja stoji iza, za mnoge omiljenog blagdana, Božića. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije