Donosimo pregled najvažnijih promjena u novoj godini.
Sprvim danom nove 2022. godine na snagu stupaju brojni propisi.
Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić za
portal
Savjeti.hr nabrojali su najvažnije promjene.
Zaštita potrošača
Ako je proizvod moguće popraviti, kupac više neće imati
pravo sam birati želi li zamjenski proizvod ili popravak
proizvoda, što i trgovci trebaju navesti u općim uvjetima. Opći
uvjeti trebaju jasno razlikovati prava potrošača po
komercijalnom jamstvu od prava potrošača po pravilima za
nedostatke stvari.
Vještačenje
Trošak vještačenja radi utvrđivanja postojanja mana stvari
je do sad snosio trgovac ako je materijalni nedostatak nastao u
roku od šest mjeseci, neovisno o tome je li odgovornost za
nedostatak na trgovcu ili na potrošaču. U 2022. godini će
taj rok za nedostatak biti godinu dana od dana predaje
stvari, ali će trgovac moći od potrošača tražiti povrat
plaćenog vještačenja kad trgovac nije odgovoran za
nedostatak.
Parkiranje
Usluga parkiranja na uređenim javnim površinama i
garažama postaje javna usluga, što obvezuje poduzeća na
organizaciju povjerenstva za reklamacije potrošača i druge
zakonske prilagodbe.
Cijene
Tijekom sniženja cijena i svih mogućih akcija, trgovac
mora cijelo vrijeme držati vidljivima staru cijenu, novu cijenu i
najnižu cijenu po kojoj je proizvod prodavan u proteklih 30
dana.
Deklaracije
Ako se roba po sastojcima ili drugim svojstvima značajno
razlikuje od robe koja se prodaje u drugim državama EU, na
proizvodu se ne smije napisati da je identičan proizvodu
koji se prodaje u drugim državama EU. Razlike u robi trgovci će
moći opravdati inspekciji s pozivanjem na zakonske
razlike, očekivanja potrošača i slično.
Hrvatsko državljanstvo do kraja 2023. godine po
jednostavnijim pravilima
Do kraja 2023. godine stranci rođeni od 1991. nadalje,
kojima je barem jedan roditelj hrvatski državljanin u trenutku
rođenja stranca, mogu zatražiti hrvatsko državljanstvo po
jednostavnijim pravilima. Ovo je korisno za potomke naših
iseljenika koji više ne trebaju dokazivati pripadnost
hrvatskom narodu sudjelovanjem u radu folklornih klubova i
slično.
Kvote za zapošljavanje stranaca
U 2021. godini je osim mogućnosti zapošljavanja stranaca iz
kvote, omogućeno i zapošljavanje drugih kadrova bez prethodnog
provođenja tzv. testa tržišta rada. Najvažniji sektori u
kojima više niti nema kvote su turizam, ugostiteljstvo i
poljoprivreda, ako se zapošljavanje provodi do 90 dana.
Porezi
Porez na dobit i porez na dohodak od kapitala u 2021. godini
smanjeni su s 12 posto na 10 posto. Porez na dobit je s 12 posto
snižen na 10 posto u 2021. godini (za obveznike s prihodom do 7,5
milijuna kuna). Smanjen je i porez na dohodak od kapitala s 12
posto na 10 posto. Ministar financija je objavio da u 2022.
godini neće biti izmjena poreznog sustava. Očekivanje je da
će se nastaviti porezne kontrole paušalnih obrtnika.
Osvetnička pornografija – novo kazneno djelo
Zlouporaba snimke spolno-eksplicitnog sadržaja je
postalo novo kazneno djelo. Sankcionirat će se sve one koji
intimne snimke, nastale uz pristanak i za osobnu
uporabu, ustupe drugima bez pristanka snimane osobe i
tako povrijede njeno pravo na privatnost. Kao kazneno djelo
propisuje se i sankcioniranje djela koja su povezana s
tzv. deepfake pornografijom, odnosno korištenjem moderne
tehnologije kako bi se manipuliralo (eksplicitnim) sadržajem tako
da se na slici ili snimci digitalno zamijeni lik ili se pomoću
moderne tehnologije izradi novi, manipulativni sadržaj, s ciljem
kršenja nečije privatnosti. Za ova kaznena djela propisana
je kazna zatvora do jedne godine, odnosno do tri godine
ako je snimka postala dostupna većem broju ljudi.
Cenzura komentara na internetu
Izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim
medijima portali i drugi izdavači elektroničke
publikacije odgovorni su za cjelokupni sadržaj koji
objavljuju, uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici, to
znači da urednici i vlasnici medija mogu biti
kažnjeni i zbog nekog npr. rasističkog komentara čitatelja
ispod novinarskih tekstova na portalima. Ovo je već sad dovelo do
cenzuriranja pa neki portali zabranjuju komentare čitatelja jer
je kazna od 100.000 do milijun kuna.
Tužbe protiv leasing društava
U travnju 2021. godine je HANFA utvrdila da su leasing
društva prekomjerno zaračunavala kamate klijentima. Klijenti
leasing društava se trebaju obratiti leasing društvima sa
zahtjevom za povratom sredstava. U tijeku su sudski
postupci u kojima će se u narednih nekoliko godina utvrditi
jesu li u pravu leasing društva koja odbijaju povrat s pozivanjem
na zastaru.
Odšteta za izgubljeni najam vlasnicima stanova u kojima
žive zaštićeni stanari
Državno odvjetništvo je počelo sklapati nagodbe s
vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni
najmoprimci. Zaštićeni najmoprimci i dalje ostaju
živjeti u stanovima, a vlasnici su pozvani tražiti
odštetu od države za izgubljenu najmaninu.
Oporezivanje kriptovaluta
Tvrtka Electrocoin je s gradovima Cres i Sveta Nedelja te s
Konzumom i Tifonom omogućila plaćanje u kriptovalutama. Od 2021.
godine se promjena kriptovalute u fiat novac
oporezuje po jedinstvenoj stopi poreza na dohodak od
kapitalne dobiti od 10 posto na razliku u povećanju
vrijednosti. Iznimno, ako se kriptovaluta drži duže od dvije
godine, porez se ne plaća, kao što se i ne oporezuje zamjena
kriptovalute u drugu kriptovalutu. Porez na dohodak se plaća na
dohodak od rudarenja po stopama ovisno o statusu poreznog
obveznika.
Eurski krediti
Osim kredita u švicarskim francima, moguće je osporavati i eurske
kredite koji su imali nepoštene odredbe.
Rok zastare za komunalnu naknadu
Rok zastare za komunalnu naknadu je tri godine od dana dospijeća
svakog pojedinog davanja.
Zakon o radu
Promjene u Zakonu će se odnositi na radnike koji rade putem
internetskih platformi, detaljnije će se definirati rad od
kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za
pozive i emailove.
Pravilnik o covid-potvrdama
Svaki poslodavac koji vodi evidenciju o covid-potvrdama treba za
to imati odgovarajući pravilnik, usklađen s GDPR-om.
Minimalna plaća u 2022.
Trenutna minimalna plaća za puno radno vrijeme je 4.250 kuna, a u
2022. godini će biti 4.687,50 kuna. Radi se o povećanju od oko
350 kuna u neto iznosu. Više neće biti moguće pod minimalnu plaću
podvesti sav redovni i sav prekovremeni rad radnika u jednom
mjesecu, rad u neradne dane, rad u smjenama i drugi dodaci iz
kolektivnih ugovora.
Zakon o ‘zviždačima’
Svaki poslodavac s više od 50 radnika treba imati pravilnik
o zviždačima i imenovati povjerenika i zamjenika voditelja
postupka.
Zaštićeni račun i za obrtnike i slobodna zanimanja 2020.
godine
Ustavnom sudu RH podnesen je prijedlog za pokretanje postupka za
ocjenu ustavnosti i zakonitosti niza propisa, sve kako bi se
omogućilo da i obrtnici i osobe koje obavljaju slobodna zanimanja
dobiju pravo na otvaranje zaštićenog računa tijekom
ovršnog postupka. Postupci su završili i procjena Ustavnog suda
je da ne postoji pravna praznina pa te odluke trebaju poslužiti
kao valjani argument da je sustav u potpunosti uređen i da
obrtnici mogu otvoriti zaštićeni račun.
APN natječaj za subvencije
Novi natječaj za subvencije za stambene kredite se očekuje u
ožujku i travnju 2022. godine. U međuvremenu su poslovne banke
povećale iznos plaće koji je potrebno imati nakon plaćanja
anuuiteta s 3.000 na 4.000 kuna.
Osnivanje fonda za odštetu žrtvama cjepiva
Europski parlament je započeo proceduru za osnivanje fonda
za naknadu štete žrtvama cjepiva protiv bolesti Covid
19. Dosad je zabilježeno oko milijun slučajeva nuspojava u EU.
Viza za SAD
Za hrvatske državljane je uveden pojednostavljeni režim izdavanja
dozvole ulaska u SAD. Šest posto razlike u plaćama javnih
službenika U tijeku je desetak tisuća sudskih
postupaka medicinskih radnika, prosvjetara i drugih javnih
službenika zbog isplate razlike u plaćama otprije šest
godina. Razlika od šest posto se ne odnosi na državne službenike
(vojska, policija, državni službenici). Posljedica vođenja
postupaka je iznimna sporost sudova u protekloj godini.
Ukinuti biljezi i pristojbe od rujna 2021.
godine
Novom Uredbom o tarifi upravnih pristojbi iz rujna
2021. godine ukinuti su biljezi i pristojbe koje su se
trebale plaćati za korištenje usluga iz djelokruga poslova
državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s
javnim ovlastima koje obavljaju poslove države uprave, primjerice
pristojbe za izdavanje dokumenata poput vozačke dozvole,
putovnice ili upisa obrta u registar, ishođenje zemljišnoknjižnog
uloška, gospodarske pristojbe, pristojbe u području vodnoga
gospodarstva, katastarske pristojbe, pristojbe u području odgoja,
obrazovanja i sporta, pristojbe za zaštitu kulturne baštine te
pristojbe za zaštitu tržišnog natjecanja.