Takvu odluku donijeli su vijećnici, a potvrdio je sud...
11.1.1967. Jedanaesti siječnja 1967. godine oko
pet sati ujutro zabilježena je u Varaždinu temperatura od čak
-24°C. S tom temperaturom Varaždin je uz
Sarajevo bio najhladniji u tadašnjoj Jugoslaviji. Posljedice tako
niske temperature među prvima su osjetili trgovačko poduzeće
Granap, Autotransportno poduzeće Varaždin i zgrada pravosudnih
ustanova.
Kamion Granapa prevozio je 600 boca mineralne vode. Zbog niske
temperature kamion je u blizini Plitvičkog mosta stao jer mu se
smrzla nafta i dok se čekao drugi kamion da se na njega pretovari
roba mineralna se voda na kamionu počela smrzavati te su boce
počele jedna za drugom pucati. Svih 600 boca je popucalo.
Autotransportno poduzeće pretrpjelo je materijalnu štetu jer od
22 autobusa koji su tog dana trebali krenuti prema svojim
odredištima samo su uspjela krenuti dva prije podne i dva poslije
podne. Naime nafta na čiji pogon su vozili autobusi kod
temperature od -15°C postajala je tako gusta da nije mogla
prolaziti cijevima.
U zgradi pravosudnih ustanova zbog tako niske temperature došlo
je do smrzavanja vode u radijatorima i pucanja svih cijevi.
11.1.1917. U Beču je umro liječnik kirurg
Dragutin Švarc. Rođen je u Varaždinu 1868.
godine. Prvi je u medicinskoj znanosti opisao penetrirajući čir u
jetru i dao mu općeprihvaćeni naziv ulkus penetras. Kao vrhunski
europski kirurg izveo je niz operativnih zahvata koje prije njega
nitko nije radio u Hrvatskoj, prvi je primijenio i lumbalnu
anesteziju. Dragutin Švarc je u Zagrebu vodio kirurški odjel
Bolnice milosrdne braće.
11.1.1845. U Varaždinu je rođen Antun
Reinhercer, koji je kao književnik uzeo ime Higin
Dragošić. Zvaršio je gimnaziju u Varaždinu, bio je novinar i
urednik mnogih listova u Varaždinu i Zagrebu. Autor je dramskih
tekstova “Siget”, “Posljednji Zrinski”, romana “Crna Kraljica” i
“Kroz more jada”. Umro je 1926.godine u varaždinskoj ubožnici.
11.1.1462. Varaždinski vijećnici donijeli su
odluku, a varoški sud je potvrdio, da mesari ne smiju klati stoku
na svojim dvorištima, već u uređenim klaonicama. Zbog prisutnosti
vojske u Varaždinu u to vrijeme, potražnja mesa je bila velika pa
je tako bilo oko dvadesetak mesara. Odlukom je zabranjeno i
prodavati meso mršave stoke jer je bilo teško utvrditi je li
mršavost posljedica neke bolesti stoke.