O nastanku imena Varaždin najopširnije je pisao povjesničar Julije Janković...
13.1.1939. Grupa književnika Hrvatskoga zagorja, Podravine i
Međimurja održala je prvu javnu priredbu koja se održala u
prostorijama Narodne čitaonice u Varaždinu. Sudjelovali i čitali
su književnici Mihovil Pavlek Miškina, Vilko Ivanuša, Stjepan
Banek, Stjepan Galinec, Stjepko Ostroški, Stjepan Bence i Bruno
Steiner – Županić.
13.1.1796. U Varaždinu je umro zidar i graditelj Joanes Adamus
Posch. Osim gradnje mnogobrojnih zgrada prije požara 1776.godine,
njegovo najznačajnije djelo je sudjelovanje u obnovi izgorjelog
Varaždina. Posch je zaslužan da se prilikom obnove sačuvala
tradicija kasnobaroknog graditeljstva, a nove i strane zidare
koji su došli je učio te im nametnuo dotadašnji stil gradnje
palača i građanskih kuća. Neke od njegovih građevina su Župna
crkva svetog Nikole te crkve svetog Vida i svetog Florijana.
Joanes Adamus Posch rodio se 1729.godine u Austriji.
~~~
Varaždin je svoje ime dobio spajanjem dviju riječi – varaš i tin.
Riječ VARAŠ, varoš, var, znači grad, a TIN u
slavenskim jezicima označava utvrđeno mjesto. U ranom srednjem
vijeku, kada je Varaždin dobio ime, varaš su zvali veće naselje
gdje su živjeli slobodni građani koji su se nazivali
VARAŠČANI. Za razliku od njih – ljudi koji su živjeli na
vlastelinskim posjedima i zaseocima bili su kmetovi, podanici
gospodara. Srednjovjekovno varaždinsko naselje bilo je utvrđeno
bedemima i opkopima napunjenim vodom pa je imenu VARAŠ dodana
riječ TIN. Naselja, koja završavaju s riječju TIN, najviše ima u
Češkoj, među njima su od poznatijih Karlovtin, Vltavotin, Hostin.
Kao Varaždin na sličan način dobili su imena gradovi Petrovaradin
i Varadin. O nastanku imena Varaždin najopširnije je pisao
povjesničar Julije Janković u knjizi “Pabirci po povijesti
Županije varaždinske” koja je objavljena 1898.godine.