Ovršeno je skoro 240 tisuća potrošača, a glavnica duga im je 4,3 puta veća od duga poduzeća: iznos ovrha u godinu dana skoro je sedam posto veći – 18,1 milijardu kuna.
U ovom je trenutku u Hrvatskoj ovršeno 239 tisuća građana, 7887
više nego prije godinu dana. Od ukupnog broja potrošača u
Republici Hrvatskoj, kojih je prema popisu iz 2011. godine
4.284.8891, njih 3.777.9172 ili 88,2 posto ima otvorene račune,
jedan ili više njih, te je ukupan broj otvorenih računa
evidentiranih u Jedinstvenom registru računa na kraju prošle
godine bio 7.196.253.
Od toga 519.855 (7,2 posto) računa ima oznaku blokade. Broj
računa potrošača potpuno izuzetih od ovrhe je 711.252. Porast
broja ovršenih iznosi 3,3 posto, dok im je glavnica duga veća 6,9
posto i iznosi 18,1 milijardu kuna. Na kraju 2020. iznosila je 17
milijardi kuna. Gotovo ih je tri četvrtine (73 posto) u blokadi
više od godinu dana. Prema podacima koje je objavila Fina za
2021. godinu, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje je,
zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. prosinca 2021.
evidentirano 0,8 posto manje ovrha nego u prethodnom mjesecu, no
broj i dug na godišnjoj razini rastu.
Dug poduzeća niži Glavnica duga blokiranih građana 4,3 puta je
veća od glavnice duga blokiranih poduzeća; za 15.440 poslovnih
subjekata zabilježeno je 4,2 milijarde kuna neizvršenih osnova za
plaćanje i njihov dug se smanjuje i na mjesečnoj i na godišnjoj
razini; za 0,7 milijuna kuna (0,02 posto) je niži u prosincu nego
u studenome, 720,5 milijuna kuna (14,7 posto) niži nego u
prosincu 2020. U blokadi je devet poduzeća više nego na kraju
2020.
U međuvremenu se, od 4. kolovoza 2018. automatizmom prestala
provoditi ovrha nad 225.322 fizičke osobe čiji dug vjerovnici
nisu uspjeli naplatiti u cijelosti u roku od tri godine i po
kojima nije bilo nikakvih naplata u prethodnih šest mjeseci.
Najveći dio duga, 5,8 milijardi kuna bez kamata, potražuju banke,
a s potraživanjima ostalih financijskih vjerovnika penje se na
6,7 milijardi kuna. Udio duga potrošača prema bankama iznosi 32,2
posto, a prema svim financijskim institucijama 37 posto. Za 2,2
posto smanjio se broj potrošača s dugom većim od milijun kuna:
sad ih je 1515, a zajedno duguju 6,9 milijardi kuna. Najveći je
udio potrošača s glavnicom duga do 10.000 kuna. Njih je stotinjak
tisuća.
Iza banaka sljedeći je najveći vjerovnik središnja država s
udjelom od 18,6 posto (3,69 milijardi kuna), drugi potrošači kao
vjerovnici drže 3,5 posto duga (635 milijuna kuna), osiguravajuća
društva 3,1 posto (555 milijuna kuna), a telekomi 1,8 posto duga
(325 milijuna kuna).