Varaždinska županija posthumno je Takaču dodijelila nagradu za životno djelo.
28.1.2004. Na skijanju na Kopaoniku u snježnoj mećavi nestao je
Artur Takač, legendardni varaždinski sportaš i sportski
djelatnik. Tijelo mu je pronađeno nakon 17 mjeseci. Artur Takač
rođen je 9. lipnja 1918. godine u Varaždinu, u obitelji montera
prve električne centrale. U rodnom gradu pohađao je gimnaziju, a
zatim se zaposlio u Svilani. U mladosti je bio svestrani sportaš,
bavio se nogometom, hokejom na ledu, tenisom, plivanjem,
skakanjem u vodu, ali najveće uspjehe postigao je kao
atletičar, odnosno trkač na srednje pruge – 800 i 1500 metara.
Kao juniorski prvak države poslan je u kamp nadarenih atletičara
na Olimpijadu u Berlin 1936.godine. Nakon sportske karijere
obavljao je brojne odgovorne dužnosti u međunarodnim
organizacijama. Među ostalim, Artur Takač je od 1962.godine
bio tajnik i od 1975.dopredsjednik europskog komiteta Atletske
federacije, selektor i tehnički vođa atletske reprezentacije
Europe, od 1969. tehnički direktor Međunarodnog olimpijskog
komiteta i od 1984. stalni je osobni savjetnik predsjednika
Međunarodnog olimpijskog komiteta Juana Antonia Samarancha.
Arturu Takaču Varaždinska županija posthumno je dodijelila
nagradu za životno djelo.
28.1.1947. U Varaždinu je rođen Ivica Vukotić, sportski novinar,
publicista. Profesionalnim novinarstvom se počeo baviti 1967.
kada se zapošljava u Varaždinskim vijestima. Od 1978. novinar je
Sportskih novosti. Autor je jedanaest publicističkih djela o
varaždinskom sportu i sportašima, pokretač mnogih sportskih i
društvenih akcija u gradu i županiji. Ivica Vukotić umro je
2004.godine.
28.1.1923. U Varaždinu je održan sastanak predstavnika rudara
zagorskih ugljenokopa na kojem je prihvaćena odluka o štrajku
kojim se tražilo povećanje plaća. Štrajk je trajao sedam tjedana
nakon čega su rudarima povećane plaće za 20 posto.
28.1.1894. Odlukom zajedničkog Ugarsko – hrvatskog državnog
sabora uvedeno je 1891. godine obvezno zdravstveno osiguranje
obrtnih i tvorničkih namještenika u Hrvatskoj. Tijekom 1892.
godine utemeljena je Okružna blagajna za potporu bolesnika
Varaždinske županije koja je počela djelovati 28. siječnja 1984.
godine. Članovi Blagajne imali su pravo za vrijeme bolesti i
bolovanja zbog ozljeda na besplatne lijekove, liječničku pomoć,
ortopedska pomagala i hranarinu tijekom dvadesetotjedne
nesposobnosti za rad. Iz Blagajne se isplaćivala i naknada za
pogrebne troškove. Prve godine djelovanja u Okružnu blagajnu
učlanilo se 3900 osiguranika.
28.1.1831. Umro je Juraj Kunić, zlatar. Rođen je u Varaždinu
1775.godine, bio je najznačajniji zlatarski majstor hrvatskog
klasicizma. Od njegovih zlatarskih radova sačuvani su brojni
kaleži u crkvama sjeverne Hrvatske.
28.1.1709. Kralj Josip i. odobrio je Varaždincima da podignu
maltu na mostu kod potoka Plitvica, četiri kilometra udaljenom od
grada, ali se toj odluci usprotivio hrvatski sabor, koji je
održan u Varaždinu 28. siječnja 1709. godine. Umjesto pristanka
na novu maltu, Sabor je odlučio pomoći slobodnom i kraljevskom
gradu Varaždinu dodjelom kmetova koji će popraviti most preko
Plitvice i ceste u gradu, za što se htjelo ubrati maltarinu.
28.1.2009. U Varaždinu je u 90.godini umrla Vanda Milčetić,
zaslužna hrvatska knjižničarka, dugogodišnja ravnateljica
varaždinske Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović”.
Rođena je u Varaždinu 1918.godine, u rodnom gradu maturirala je
na gimnaziji, a u Mađarskoj i Danskoj specijalizirala
bibliotekarstvo. Tijekom tridesetgodišnjeg vođenja varaždinske
knjižnice utemeljila je Odjel za djecu, Ilirsku zbirku i
zavičajnu zbirku “Varazdiensiu”, pružala stručnu pomoć pri
otvaranju putujućih i seoskih biblioteka, školskih knjižnica, a u
Višoj pedagoškoj školi u Čakovcu predavala je knjižničarstvo. Za
izvanredno veliki doprinos varaždinskom i hrvatskom
bibliotekarstvu Vanda Milčetić dobila je najviša hrvatska
priznanja za knjižničarstvo – “Kukuljevićevu povelju”
i nagradu “Pavao Markovac” a dobitnica je i nagrade
grada Varaždina.
28.1.2004. U 82. godini života umro je znanstvenik Ante
Gabričević, suradnik Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti u Varaždinu. Među brojnim znanstvenim
radovima objavio je i knjigu “Stanovništvo Varaždina tijekom
minulih stoljeća” u kojoj prikazuje razvoj i priraštaj stanovnika
u gradu tijekom 215 godina.