Pravno shvaćanje Vrhovnog suda o zastarama kod ništetnosti pokušali su srušiti na Ustavnom sudu profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Maganić, Mihajlo Dika i Marko Baretić.
Ustavni sud neće ispitivati ustavnost pravnog shvaćanja Vrhovnog
suda o zastarama potraživanja na temelju ništetnosti! Svježa je
to odluka u korist potrošača, a odnosi se na pravno shvaćanje od
30. siječnja 2020. da zastara potraživanja na temelju ništetnih
ugovora, a time i na temelju djelomično ništetnih ugovora,
počinje teći danom utvrđenja ništetnosti.
To je, prvotno pravno shvaćanje, dopunjeno nedavno tumačenjem
kako se za kredite u švicarcima trenutkom utvrđenja ništetnosti
smatra kolektivna sudska presuda, dok se za sve ostale kredite u
kunama i eurima, za sve leasing ugovore, ali i kredite u
švicarcima ugovorenima u bankama koje nisu kolektivno osuđene,
trenutkom utvrđenja ništetnosti smatra individualna sudska
presuda.
Kako je izvijestila druga Franak, pokušalo ga je na Ustavnom sudu
srušiti troje profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Aleksandra
Maganić, Mihajlo Dika i Marko Baretić, no Ustavni sud je odbacio
njihov zahtjev 15. veljače 2022. odlukom U-II-6951/2021.
– Nama je neshvatljiva ta silna želja priznatih znanstvenika,
profesora prava, da potrošačima ukinu pravo na obeštećenje. Nije
to prvi put da prvo dvoje spomenutih profesora istupaju
afirmativno za banke pljačkaše, a protiv potrošača koji su
opljačkani. Neshvatljiva nam je njihova težnja da lopovima zadrže
stjecanje bez osnova na njihovim računima. O razlozima silnog
istupanja u korist banaka, nakon svih presuda, a suprotno
obveznom pravu RH, i suprotno pravu EU-a, možemo samo nagađati –
kažu u Udruzi Franak u kojoj su iskazali i iznenađenja stavom
troje sudaca Ustavnog suda (Goran Selanec, Andrej Abramović i
Lovorka Kušan) za koje navode da su imali izdvojena mišljenja u
konkretnom predmetu.
– To troje ustavnih sudaca htjeli su 2021. kolektivnu presudu u
slučaju franak poslati na ispitivanje na Sud EU, mada je Sud EU
višekratno i nedvojbeno obrazložio ništetnost valutne klauzule
CHF, čime bi u slučaju da se s njima složila većina ostalih
ustavnih sudaca pravda bila odgođena na još nekoliko godina te bi
svi postupci bili u prekidu, a ne samo oni iz konvertiranih
kredita – pojašnjavaju u Udruzi Franak te dodaju da se troje
sudaca protivi i ustavnim odlukama u kojima se odgađaju ovrhe
nekretnina, ako se ovrha provodi na temelju ugovora u švicarcima
odnosno ugovora s nepoštenim ugovornim odredbama.
– Čestitamo desetoro ostalih ustavnih sudaca koji čine većinu, na
dosljednoj zaštiti prava, i na dosljednoj zaštiti pravde u
Republici Hrvatskoj – poručili su iz UF-a.