Godinama se već raspravlja o ukidanju ove procedure jer loše utječe na zdravlje ljudi.
Ljetno računanje vremena počinje zadnje nedjelje u ožujku, ove je
godine to 27. ožujka, i tada se
sat pomiče unaprijed, s 2:00h na 3:00 sata. Dani će se
produljiti, odnosno sunce će kasnije izlaziti i kasnije zalaziti.
Godinama se raspravljalo o ukidanju ove procedure jer loše utječe
na zdravlje ljudi – poremeti se lučenje melatonina tijekom noći,
a samim time i bioritam čovjeka. Povećava se rizik od srčanog i
moždanog udara, a starije osobe koje boluju od karcinoma mogu
razviti veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tih dana.
Uz sve to, promjena sata utječe na tlak i mentalno zdravlje, pa
su tako neka istraživanja pokazala da se prvi ponedjeljak nakon
pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog udara za 25
posto. Europska komisija 2018. godine predložila je
ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena.
Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama,
stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim
konzultacijama. Prošle godine su države članice trebale ukinuti
pomicanje sata, no to se odgodilo za ‘neki rok u budućnosti’.
Problemi su nastali zato što se na razini Europske unije nisu
mogli dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i
svaka država je imala svoje preferencije.
Europska komisija je stoga prepustila državama članicama da same
odluče koje će vrijeme zadržati, ali da se to ne mijenja dva puta
godišnje. To bi izazvao još veći kaos jer se ispostavilo da neke
države preferiraju različitu opciju od svojih susjeda. Pa bi i
putovanje kroz njih u kratkom roku značilo prečesti prelazak iz
jedne u drugu vremensku zonu.
Kako smo pisali i ranije, glavni ‘krivac’ za pomicanje sata je
Benjamin Franklin jer je njemu prvom došla ideja da se pomiče sat
kako bi se produljio svjetliji dio dana za vrijeme večernjih
sati. Do njegove ideje došlo je zbog štednje na energetskim
resursima, poput pčelinjeg voska i ulja za uljanice, no u
današnje vrijeme pomicanje sata smatra se kontraproduktivnim.