Imao je sedam samostalnih izložbi u Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu i sudjelovao na kolektivnim izložbama slikara i kipara Hrvatskog zagorja i Međimurja.
13.4.1874. Nakon otvaranja nove kazališne zgrade u rujnu 1873.
godine, kada su izvođene predstave na hrvatskom jeziku, predstave
na njemačkom jeziku izvodi družina njemačkog kazališta Olge
Stefani. To je potaklo varaždinske rodoljube da utemelje Hrvatsko
dobrovoljno glumište koje je donijelo svoja pravila 13. travnja
1874. godine. U uvodu Pravila se navodi: “Hrvatsko dobrovoljno
glumište sačinjava družtvo naobraženih mladića, gospodična i
muževa neporočna glasa i valjana značaja, koji se u tu svrhu
sjediniše da se utemelji fond za ustrojenje hrvatskog narodnog
pozorišta u Varaždinu, za podupiranje dobrotvornih svrhah.” Prvi
predsjednik društva bio je Vladoj Perko.
13.4.1932. U Varaždinu je rođen Đuro Mihinjač, slikar, likovni
pedagog. Diplomirao je na slikarskom odjelu zagrebačke Škole za
primijenjenu umjetnost i na studijskoj grupi likovnih umjetnosti
Pedagoške akademije u Čakovcu. Radio je kao nastavnik likovnog
odgoja u Drugoj osnovnoj školi u Varaždinu. Imao je sedam
samostalnih izložbi u Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu i sudjelovao na
kolektivnim izložbama slikara i kipara Hrvatskog zagorja i
Međimurja. Slikao je tehnikama – prešanim ugljenom, uljem na
platnu, jajnom temperom na drvetu. Njegovi likovi su osebujni,
slike bogate bojama. Pisao je i poeziju, 1986. godine objavljena
mu je zbirka stihova “Jeka čudna, tražeća.” Đuro Mihinjač umro je
u Varaždinu 28. kolovoza 1982. godine.
13.4.1906. Poslije jednogodišnje eksploatacije zatvoreno je
rudarsko okno “Jozef” kod sela Kuljevčice. Bio je to prvi
ugljenokop na nalazištima lignita ivanečko – ladanjskog bazena.
Jama Jozef aktivirana je ponovno 1953. godine i radila je do
1970. kada su zatvorena sva okna u Kuljevčici.
13.4.1458. nakon što su se predstavnici slobodnog i kraljevskog
grada Varaždina – župnik Ivan i građanin Andrija Pivarić u Budimu
požalili kralju Matiji Korvinu na nasilje pojedinih vlastelina
prema Varaždincima, kralj je 13. travnja 1458. godine donio
povelju kojom je zabranio županima, podžupanima i plemićkim
sucima varaždinske županije da im sude i presuđuju. Za
nesporazume između građana Varaždina i plemića, odnosno ostalih
žitelja u županiji, jedini nadležan bio je kralj ili kraljev
sudac.
13.4.1930. Okončala je djelovanje Varaždinska gimnazijska
ekstenza koja je od 1920. godine bila okosnica kulturnog i
prosvjetnog života u gradu i njegovim obližnjim naseljima.
Gimnazijski profesori i njihovi kolege iz drugih gradova tijekom
deset godina održali su više od 500 predavanja, organizirali
brojne izložbe, priredbe, svečanosti. Osim u Varaždinu, Ekstenza
je priređivala predavanja u obližnjim mjestima: Ludbregu, Ivancu,
Knegincu, Vidovcu i drugdje. Aktivnosti Ekstenze nastavilo je
Pučko sveučilište.