U Hrvatskoj je prosjek 5-ogodišnjeg preživljenja od AML-a 12,6%, dok je prosjek u Europi 17,2 posto, a prosjek u SAD-u 30,5%. Kad se brojke pretvore u ljudske živote, to znači da u Hrvatskoj od 156 godišnje oboljelih njih 19 poživi duže od 5 godina, kada bi bili na EU prosjeku to bi bilo njih 26, odnosno 7 preživjelih više, a prema prosjeku iz SAD-a to bi bilo njih čak 47, čak 28 preživjelih više svake godine
Akutna mijeloična leukemija (AML) je rijetka
bolest, no u Hrvatskoj svaki tjedan tu dijagnozu jedne od
najagresivnijih tipova leukemije dobije troje pacijenata,
upozorili su iz Hrvatske udruge leukemija i limfomi
(HULL) povodom obilježavanja Dana svjesnosti o AML-u,
koji se svake godine obilježava 21. travnja
diljem svijeta.
U Hrvatskoj od AML-a oboli 156 pacijenata godišnje, pokazuju
dostupni podaci Registra za rak Republike Hrvatske za 2019.
godinu. Dijagnoza AML-a čini tek 1 posto ukupnog broja dijagnoza
raznih tumorskih bolesti u populaciji, no preživljenje od te
bolesti jedno je od najnižih, a u Hrvatskoj smo ispod prosjeka
Europske unije, koja je pak značajno ispod prosjeka preživljenja
u SAD-u.
U Hrvatskoj je prosjek petogodišnjeg preživljenja od AML-a 12,6
posto, dok je prosjek u Europi 17,2 posto (studija EUROCARE-5), a
prosjek u SAD-u čak 30,5 posto (National Cancer Institute, za
razdoblje od 2012. do 2018.). Kad se te brojke pretvore u ljudske
živote, to znači da u Hrvatskoj od 156 godišnje oboljelih
pacijenata njih 19 poživi duže od 5 godina, kada bi bili na EU
prosjeku to bi bilo 26 preživjelih pacijenata, odnosno njih 7
preživjelih više, a prema prosjeku iz SAD-a to bi bilo njih čak
47, što je čak 28 preživjelih više.
Te brojke najbolje govore o tome da je u Hrvatskoj nužno i dalje
ulagati značajne napore u povećanje stope preživljenja oboljelih
od AML-a. U povećanju preživljenja ključno je što prije otkriti
bolest, ali i većem broju pacijenata omogućiti transplantaciju
koštane srži kao specifične terapije.
– Rano dijagnosticiranje akutnih leukemija ima velik utjecaj na
preživljavanje i na iskustva pacijenata u borbi s bolešću.
Također, vrlo je važno korištenje raznih pametnih i inovativnih
terapija koje bolesnicima u relapsno refraktornim fazama bolesti
povećavaju vjerojatnost da će uspješno doći do transplantacije
koštane srži koja može biti spasonosna ili da će se oboljelima
produljiti život te poboljšati kvaliteta života. Zbog toga
apeliramo na Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje da i u Hrvatskoj osigura specifične
terapije koje su dostupne u većini zemalja EU, a koje mogu pomoći
u spašavanju života oboljelih od AML-a, izjavio je Dražen Vincek,
predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi.
HULL će kao dio globalne udruge ”Know AML” obilježiti sjetski Dan
svjesnosti o AML-u dijeljenjem edukativnih materijala o važnosti
pravilne prehrane oboljelih od AML-a koji su u tretmanu
citostaticima. HULL svojom mrežom pokriva cijelu Hrvatsku i
oboljelima omogućava i psihološku potporu u svim fazama bolesti,
posebno u pripremama za transplantaciju koštane srži.