Obzirom na dvogodišnje pauziranje izazvano pandemijom covida očekivao se manji broj folklornih skupina, ali se to srećom nije dogodilo u nekoj znatnijoj mjeri.
U lijepoj dvorani prekrasnog Kulturnog centra Ivan Rabuzin
održana je Županijska smotra folklora na kojoj je nastupilo osam
folklornih skupina od kojih je pet izvelo koreografirani program,
a tri su se predstavile s izvornim folklorom.
Obzirom na dvogodišnje pauziranje izazvano pandemijom covida
očekivao se manji broj folklornih skupina, ali se to srećom nije
dogodilo u nekoj znatnijoj mjeri.
– Ako zanemarimo povremena vrlo mala odstupanja, koreografije su
kreirane po svim scenskim pravilima i principima, a što je
najvažnije, u duhu zagrebačke škole scenske primjene folklora.
Možemo slobodno reći da nije bilo loše folklorne skupine te da
svaka od njih može, uz korekcije koje smo sugerirali voditeljima
svake grupe, predstavljati Županiju na nekoj od hrvatskih smotri
folklora. Za Državnu smotru koreografiranog folklora kolega
Kambić i ja predlažemo Varaždinski folklorni ansambl s
koreografijom podravskih pjesama i plesova Nejdi brate u soldate
– napomenuo je selektor smotre Ivan Ivančan.
Uz lijepi broj mladih i raspoloženih plesača, posebno veseli
veliki broj mladih svirača koji su, uz pokoju gotovo zanemarivu
iznimku, odlično i uvježbano svirali. Bilo je tu i nekoliko
mladih gudaca, a čuli smo i vidjeli i cimbal.
Organizator se potrudio da se osiguraju svi potrebni scenski
uvjeti za odvijanje i praćenje programa, a posebno je sretna
okolnost bila da su sve su grupe ponovile svoj nastup i na
vanjskoj pozornici, nasuprot Kulturnog centra, uz veliki broj
gledatelja jer se u gradu slavio i blagdan Antunova.
KOREOGRAFIRANI FOLKLOR
KUD “MAROF” Novi Marof
Igrajte nam mužikaši – pjesme i plesovi Hrvatskog
Zagorja
Kao što je navedeno i u opisu koreografije na prijavnici,
folklorna skupina iz grada domaćina smotre izvela je nekoliko
najpopularnijih plesova zagorskog kraja. Kod inače dobre i
raspoložene izvedbe trebalo bi korigirati dijagonale u igrajte
nam mužikaši tako da ih više otvorimo prema publici, a na početku
bistranjskog drmeša pripaziti na razmak i pozicije sve tri
kružnice (osobito desne) koja je na početku bila malo pomaknuta.
U dva ženska para treba zamijeniti cure. Niže staviti zajedno u
jedan par, a više u drugi. Šteta da se u uvodnoj pjesmi sunce za
goru nije malo i zaplesalo to lijepo šetano (i pjevano) kolo. U
špic polki treba malo više voditi računa na ujednačenost
udaraca nogom.
KUD “MAK” Trnovec
Gda su muži z vojne prihajali – pjesme i plesovi
Međimurja
Mladi folkloraši iz Trnovca prikazali su nam lijepi vijenac
plesova i pjesama iz Međimurja. Da bi koreografija bila još
uspješnija trebalo bi pripaziti na neke detalje te ponešto i
izmijeniti: U uvodnoj pjesmi Da bi se zrušile… trebalo bi se
pjevati Međimorje umjesto Međimurje kako bi se bolje sljubilo s
prethodnim gore. Također bih preporučio da muškarci u Vu toj
turskoj zemli ulaze sa suprotne strane i tako plešu lijevom nogom
u lijevu stranu, a kada plešu u kolu da se svi (prije plesa u
parovima) uhvate za ruke. U završetku Regice postavio bih plesače
u suprotni polukrug po dijagonali tako da ostanu okrenuti prema
glazbenom sastavu, a ne da im okrenu leđa. Kod plesa Dok sem bila
lepa mlada treba poštivati četvrtinsku pauzu iza pljeskanja u
prvom dijelu plesa (i pjesme …o joj joj pa četvrtinska pauza) kao
što se to radilo kasnije u drugom dijelu kod …dok sem bila
(četv. pauza) lepa mlada sakomu sem (četv. pauza). Iz ovog
scenskog prikaza uklonio bih i flaše koje cure za vrijeme plesa
drže u jednoj ruci jer ovdje nemaju nikakvu funkciju.
KUD “LJUBA VODA” Ljubeščica
Pod ljubeškim mostom – pjesme i plesovi Hrvatskog
Zagorja
Kod početka ove simpatične koreografije preporučio bih da plesači
u plesu Pod mostec dolaze na scenu izvana umjesto da se najprije
postavljaju na pozicije (vidljivo iz publike), a zatim krenu. Kod
plesova Judin polka i špic polka potrebno je nešto više
preciznosti kod udaranja nogom o pod, a umjesto Ivančanove
enzerice postavio bih originalnu. Treba pripaziti i na završnu
poziciju kružnica na dijagonali.
KUD HRVATSKIH ŽELJEZNICA Varaždin
Mesec sveti ober kleti – Pjesme i plesovi Hrvatskog
Zagorja
Ovaj lijepi prikaz zagorskih plesova i pjesama vrlo je dobro
koreografski koncipiran i prava je šteta što je vokalna izvedba
inače snažnih i ujednačenih ženskih glasova bila jednoglasna. U
“žaru borbe” odlično raspoloženi plesači su u par navrata
požurili ispred odlične glazbene pratnje koja je uporno držala
svoj zadani tempo. U trećem dijelu enzerice izostali su (inače
obavezni) udarci koje sugerira i sama glazbena tema.
VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL Varaždin
Nejdi brate u soldate – Pjesme i plesovi Podravine
Već dugo vremena nisam vidio tako originalan i lijep prikaz
podravskih pjesama i plesova koji mi je svojom emotivnom i
profinjenom izvedbom ispunio dušu te pobudio najdublje emocije.
Kod plesa Mindolović konja jaše bilo bi dobro promijeniti
stranu (i nogu) te umjesno udesno, plesati ulijevo. Potrebno je
još raditi i na drmešu kod kojega umjesto tri titraja
(osminka-osminka-četvrtinka) dosta plesača pleše dva
(četvrtinka-četvrtinka). Kod zadnje pjesme, kad plesači izlaze
van, bilo bi dobro malo produžiti pjesmu ponavljanjem njenog
zadnjeg dijela jer je prekratka. Inače je sama ideja,
koreografija i izvedba za svaku pohvalu.
IZVORNI FOLKLOR
KUD “BELETINEC” Beletinec
Ste vidli moga deda – “radna” crtica iz života jedne
susede
Ovaj scenski prikaz sjajno raspoloženih djevojaka je nešto
najoriginalnije što sam u posljednje vrijeme vidio na sceni (i
pored nje). U prvi mah sam se bojao da se ova izvedba postepeno
ne pretvori u kakav “pučki teatar”, pa da cura ipak nađe deda,
ali ne nađe ples, međutim to se srećom ipak nije dogodilo. U
prvom bi dijelu dvije grupe beračica grožđa trebalo više
razdvojiti jer je prevelika gužva na jednom mjestu pa se od šume
ne vidi drvo.
Ove drage i brbljave djevojke (takva im je i uloga) ne bi smjele
brbljati za vrijeme dok plešu, a poneko brbljanje ili pojedinačan
govor morao bi biti i glasniji. Osobito je duhovito kada se
traženje deda jednim dijelom prebaci i u gledalište. Možda bi se
pralje mogle skratiti za jednu strofu, ali i prvi dio polke. U
cijeloj je ovoj izvedbi najvažnije da se kod svih zamišljenih
duhovitosti, brbljanja i izvedbe nije prevršila mjera i tako ovaj
scenski prikaz odvela na drugu (zabavljačku) stranu.
KUD “SALINOVEC” Salinovec
Ideju težaki – pjesme i plesovi salinovečkog kraja, ivanečkog
gorja i Bednje
Raspoloženi folkloraši iz Salinovca prikazali su nam jedan
odlično uvježban vijenac plesova iz Salinovca, ivanečkog gorja i
bednjanske doline.
Iz uvodne povorke i pjesme težaka koji se vraćaju s polja izbacio
bih glazbenike i tako izbjegao njihovo kasnije komešanje (preko
rampe) na pozicije za sviranje. Svi su plesovi izvedeni vrlo
ujednačeno, a kod plesa s metlom ostavio bih dio plesačica u
pozadini desene strane pozornice (dijagonalno nasuprot svirača) i
tako izbjegao preveliku pauzu prije tog plesa. S pjesmom Sončece
je na zahodu (i – ili Laku noć) napustio bih scenu pa bi tako
izlazak imao ravnotežu s početnim ulaskom (došli-otišli).
KUD “KLARUŠ” Maruševec
Prikaz jurjevskog običaja
Ako zanemarimo uvodnu pripremu scene (navlačenje zastora) i nešto
lošije izvedenu uvodnu pjesmu, cjelokupan prikaz maruševečkih
jurjaša bio je odličan, dobro izbalansiran, uredno otplesan, a
sve to u dobrom raspoloženju (kod mladih ga je moglo biti i nešto
više!). Lijepo je bilo vidjeti toliko puno izvođača na sceni.
Posebna pohvala Zelenom Juri koji je svoju ulogu odigrao odlično.
Možda je među plesačima moglo biti nešto više zelenja, a izvrsna
bakica je na samom kraju trebala biti nešto glasnija i više
okrenuta prema publici.