Građani su ispitani i o cjepivu protiv koronavirusa.
Da je Zemlja ravna ploča u Hrvatskoj smatra 5,4 posto
građana, dok njih 6 posto nije sigurno kojeg je oblika. Tri posto
građana na to pitanje nisu željeli odgovoriti ili su se izjasnili
da ne znaju. U Hrvatskoj, dakle, 85,6 posto ljudi smatra da je
Zemlja okrugla.
Pokazalo je to istraživanje provedeno za RTL Danas.
“Ravnozemljaša” je više među ženama (5,8 posto), starijoj
populaciji (iznad 60 godina 7 posto populacije) te slabije
obrazovanima (8,8 posto u populacijom s osnovnom školom). Češće
žive su u naseljima s manje od 1000 stanovnika, a nešto više od
prosjeka žive na zagrebačkom području (6,8 posto), u Slavoniji
(5,8 posto) i Dalmaciji (5,7 posto).
Svaki deseti Hrvat smatra pak da čovjek nije bio na Mjesecu već
da se radi o propagandi Amerikanaca (ne vjeruje 9,7 posto). Svega
dvije trećine, odnosno 67,2 posto vjeruje da je čovjek bio na
Mjesecu, dok ostalih 23 posto nisu sigurni ili ne znaju je li
čovjek hodao po Mjesecu. Žene su sumnjičavije (9,9 posto),
stariji (14 posto), slabije obrazovani (18,8 posto), oni iz
manjih naselja (16,1 posto) a gledano po regijama prednjače u
središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (13,8 posto).
Građani su ispitani i o cjepivu protiv koronavirusa. Gotovo jedna
trećina hrvatskih građana smatra da je ono štetno i/ili
nepotrebno (32,2 posto). Ne slaže se s tim 41,3 posto.
Veći udio protivnika cjepiva (općenito, kao i protiv COVID-19) je
među muškom populacijom (33,8 posto), mlađima od 30 godina (39,1
posto), slabije obrazovanim građanima (38,3 posto) , a uvjerljivo
najčešće u Dalmaciji čak 42,6 posto. Svaki četvrti hrvatski
građanin smatra da je svako cjepivo opasno osobito za djecu (25,6
posto).
Da se 5G mreža razvija za kontrolu ljudi putem čipova ne smatra
nešto više od pola punoljetnog stanovništva (52,6 posto). Ali
17,0 posto misli upravo tako. Mladi su oni koji najčešće nemaju
sumnju u kontrolu ljudi putem 5G mreže i čipova. Dok više od
četvrtine stanovništva misli da nam 5G donosi utjecaj na zdravlje
(26,5 posto).
Da znanost čini više štete nego koristi ne smatra tek nešto više
od polovice ispitanika (55,5 posto), dok 18,6 posto građana
potvrđuje ovo stajalište. Više od petine se niti slažu niti ne
slažu dok ostatak ne zna.