Od kuge je te godine u okolici grada umrlo mnogo ljudi.
30.7.1660. Na zasjedanju Hrvatskog sabora
održanom u Varaždinu, odlučeno je da se u Varaždinu sagrade
velika skladišta za žito. U varaždinskoj žitnici predviđeno je
držanje državnih zaliha u slučaju gladi i ratova.
30.7.1681. Zbog pojave epidemije kuge,
najstrašnije srednjovjekovne bolesti, ban Nikola Erdödy donio je
odluku o privremenoj zabrani održavanja sajmova u Varaždinu. Od
kuge je te godine umrlo mnogo ljudi u neposrednoj blizini grada –
selima Vidovec, Križovljan, Voća i Ivancu.
30.7.1991. U Varaždinu su prema odlukama
Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Republičkog štaba
Narodne zaštite utemeljeni odredi Narodne Zaštite. U 52 mjesne
zajednice varaždinske općine organizirani su odredi u koje je
uključeno 4.000 ljudi, od kojih je 900 imalo osobno naoružanje.
Pripadnici Narodne zaštite štitili su važne objekte, osmatrali,
prikupljali podatke o kretanju neprijateljske vojske, brinuli o
vezama. Odredi su aktivno sudjelovali u borbama tijekom
Varaždinskih dana rata.