Nagrada za životno djelo Grada Varaždina uručena mu je 2015. godine.
26.8.1986. U Varaždinu je umro Ljudevit
Gerovac, dugogodišnji član dramskog ansambla
varaždinskog Hrvatskog narodnog kazališta. Rođen je 1917. godine
u Peterancu. Kao glumac radio je u zagrebačkom kazalištu
«Komedija», zatim u Rijeci, Zadru, Banja Luci, a od 1964. godine
angažiran je u varaždinskom kazalištu. Ljudevit Gerovac odigrao
je mnoge značajne dramske uloge, posebno je ostalo u pamćenju
njegovo tumačenje likova iz Krležinih djela.
26.8.1938. U Jelsi je rođen kipar Josip
Grgevčić. Završio je Školu za primijenjene umjetnosti
1958. u Splitu. Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti
diplomirao 1964. i završio 1978. specijalku V. Rukljača. U
Njemačkoj je specijalizirao monumentalnu plastiku te
restauriranje kamena i drva. Od 1969. predavao je na Pedagoškoj
akademiji u Čakovcu (danas Visoka učiteljska škola), od 1998. u
zvanju redovitog profesora. Za svoj umjetnički rad primio je
brojna priznanja i nagrade, a 2015. godine dodijeljene su mu i
nagrade za životno djelo Grada Varaždina i Grada Jelse. Svoj
likovni umjetnički rad Josip Grgevčić je pokazao na preko 120
skupnih i 12 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a 17
njegovih djela postavljeno je u javne prostore. Umro je u
Varaždinu, 27. lipnja 2020.
26.08.1932. Na igralištu nogometnog kluba
Slavija, današnjem stadionu Varteksa “Anđelko Herjavec”,
postavljena je električna rasvjeta. Međutim, svjetlost žarulja
bila je nedostatna za odigravanje utakmica pa su u večernjim
satima igralište koristili za treninge.
26.08.1853. Rodio se Ivan
Milčetić, znanstvenik, filolog i književni povjesničar.
Nakon završene gimnazije u Rijeci studirao je klasičnu filologiju
u Zagrebu i Pragu. Za gimnazijskog profesora dolazi u Varaždin
1885. godine i tu ostaje do smrti 1921. godine. Ivan Milčetić
bavio se filološkim istraživanjem, folklorističkom problematikom,
pisao književno-povijesne studije. Posebno je veliki doprinos
znanosti dao proučavanje i obradom glagoljskih rukopisa o čemu je
objavio studije “Hrvatska glagolska bibliografija”, “Prilozi za
literaturu hrvatskih glagolskih spomenika”.