Od 1995. do 2001. godine bio je župan Varaždinske županije.
4.9.2007. U Varaždinu je u 63. godini života
umro doktor Marijan Mlinarić, voditelj grudne
kirurgije bolnice, sportaš i političar. Rodio se u Jalžabetu
1944. godine, nakon mature u varaždinskoj gimnaziji studirao je i
diplomirao na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. U mladosti bio
je vrhunski sportaš u karateu, prvak Hrvatske u poluteškoj
kategoriji, utemeljitelj Karate kluba Varaždin. Kao specijalist
grudne kirurgije vodio je akcije za rano otkrivanje raka dojki
kod žena, obavljao je dužnost predsjednika Županijske lige i
tajnika Hrvatske lige za borbu protiv raka, pisao znanstvene
radove o grudnoj kirurgiji. U političkom životu Hrvatske doktor
Marijan Mlinarić bio je član Predsjedništva Hrvatske demokratske
stranke, zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora, od 1995.
do 2001. godine župan je Varaždinske županije, u hrvatskoj Vladi
dvije godine vodio je Ministarstvo unutarnjih poslova. Nakon toga
izabran je za predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice. Doktor
Marijan Mlinarić sahranjen je na Varaždinskom groblju.
4.09.1907. U Varaždinu je rođen Dragan
Grims, optičar, jedan od najuglednijih varaždinskih
sportaša i sportskih djelatnika. Izučio je urarski i optičarski
zanat u Varaždinu i Karlsteinu, radio u obiteljskoj tvrtki,
kasnije zagrebačkom Ghetaldusu. Bavio se atletikom, gimnastikom,
stolnim tenisom, hokejem, planinarstvom, trenirao je atletičare u
“Slaviji” te državnoj reprezentaciji.
4.09.1904. Iako je na inicijativu kovača Jakoba
Furjana osnovano Zanatlijsko društvo Varaždin, a
u ožujku 1904. godine održava prva glavna skupština, djelatnost
društva počela je 4. rujna 1904. godine. Tada su potvrđena
pravila rada, društvo koje je okupilo 150 obrtnika i radnika,
počelo je radom.
4.09.1886. Dovršena je i puštena u promet
željeznička pruga od Varaždina do Zagreba u
dužini od 100 kilometara. Vlak je tu razdaljinu vozio oko šest
sati. Gradnja pruge trajala je godinu dana, a radilo je oko 2500
radnika i stručnjaka. Dio pruge od Varaždina do Čakovca predan je
na uporabu po okončanju gradnje mosta preko Drave krajem 1886.
godine.